Mislim da je svijet osvijestio što znače klimatske promjene za opstojnost čovječanstva, odnosno da je više-manje svjestan da je potrebno napraviti određene korake kako bi se usporile, ako ne i zaustavile, te klimatske promjene. U tom kontekstu su dva primarna cilja u sprječavanju velikih emisija CO2 koje izravno utječu na klimatske promjene, a to su energetika i transport, odnosno promjene koje treba napraviti. Končar uspješno odgovara na oba ta izazova, poručio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara na panelu Energetska vizija Hrvatske 2050., koji je održan u sklopu 32. Savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Kolak je govorio o ogromnom doprinosu Končara hrvatskom elektroenergetskom sustavu, kroz izgradnju dalekovoda, trafostanica, hidroelektrana… Drži da su »trendovi koji su definirani Pariškim sporazumom i kasnije Europskim zelenim planom trendovi koji teško da će se promijeniti od danas do sutra samo zato što smo svjedočili nekoj možda drugačijoj retorici u izbornoj kampanji u svijetu«.

Miroslav Skalicki, član Uprave Ine, rekao je da Ina jako dobro balansira između trenutnih potreba za naftom i plinom i nužnosti transformacije prema održivim izvorima. Kaže da je Ina od svog osnutka jedan od stupova, ako ne i najvažniji stup energetske sigurnosti Hrvatske, pa je vezano uz fosilna goriva spomenuo projekte i ulaganja u istraživanje novih izvora nafte i plina jer u Ini »vide nekoliko desetljeća prostora za naftu i plin«.

Sjeverni Jadran

– Međutim, to ne znači da ne radimo intenzivno i na energetskoj tranziciji. Kapitalna ulaganja će biti oko 20 posto prema zelenoj tranziciji što je i nekakav standard u svijetu, rekao je Skalicki pa spomenuo i da u sklopu Rafinerije Rijeka ide jedna solarna elektrana da bi imali dovoljno energije za proizvodnju zelenog vodika. Govorio je o projektima geotermalne energije, bioplina, odnosno biometana, a radi se i na projektu podobalnih vjetroelektrana.

– Na koncesijama gdje danas proizvodimo plin na sjevernom Jadranu razmišlja se – ali mjerimo brzinu vjetra – u budućnosti možda staviti vjetroelektrane. Dakle, svaki peti euro ide u obnovljive izvore energije, a naravno, kako će vrijeme teći prema 2050., bit će taj omjer sve veći prema obnovljivim izvorima, istaknuo je Skalicki. Ipak, dodao je, kad se stvari pogledaju globalno, odnosno kad se pogledaju omjeri ulaganja u ovaj »tradicionalni« i »tranzicijski« dio kod većih globalnih naftnih kompanija, tradicionalna svjetska naftna industrija vidi da su »možda neke smjernice bile i preoptimistične«.

Matija Habljak/PIXSELL

– Osobno mislim da treba ići prema očuvanju okoliša i zelenoj tranziciji, no očito je da je kod nekih stvari nemoguće tako brzo ući u tranziciju. Ni ja ne vidim ništa dramatično da se događa za naftu, cijene ove godine variraju između 72 do 85 dolara po barelu, puno toga se događalo i događa. Otvorili su se i novi ratni sukobi, međutim ništa se to ne osjeti previše na cijeni nafte. A sjetimo se, prije 30 do 40 godina, netko bi kihnuo na srednjem istoku, to bi eksplodiralo… Tako da ne vidim ništa dramatično da se tu dešava, kazao je Skalicki.

Mogućnosti i želje

O ulozi geotermalne energije govorila je Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju, AZU, pa je kazala da je ona jedini bazni obnovljivi izvor energije, koji ne ovisi o suncu, vjetru, nikakvim vanjskim utjecajima, no nažalost nije toliko zastupljena u energetskoj tranziciji Hrvatske. Ivana Ivančić, direktorica ENNA Geo, rekla je da investiraju u solarnu, vjetro i geotermalnu energiju, razvijaju sustave za pohranu energije, baterijske sustave, a inovativni su jer koriste i AI. Član Uprave HEP-a Petar Sprčić osvrnuo se na postojanje određenih administrativnih barijera s jedne strane, a s druge veliki interes investitora »koji bi htjeli što više i jače jer su tehnologije vjetra i solara jako isplative«. Kaže da sve to skupa moraju integrirati u postojeće energetske mreže koje su građene davno. Investitori bi gradili, operatori moraju imati sredstva za izgradnju mreža, i sada dolazimo do faze kad treba uložiti velika sredstva. Moramo donijeti odluke koje će imati dalekosežne posljedice, opisao je Sprčić.

Veselica: Ključan resurs je voda

Vladislav Veselica, član Uprave Janafa, ogradio se da govori u svoje ime, ne ispred Janafa, pa rekao da ne vjeruje ni u kakve prognoze.

Foto Sergej Drechsler

– Ako se okupimo ovdje za deset godina, vidjet ćete da 90 posto toga što se predviđalo nije ostvareno. Život je sad. A cijela paradigma i cijela priča o energetici, koja je, budimo otvoreni, sastavni dio politike, ne odigrava se na ovom dijelu svijeta, već negdje drugdje. Mi smo mala zemlja, i bez izvrsnosti smo osuđeni na propast. To nije nikakva floskula. Ključno pitanje Hrvatske uopće nije energetika, niti Hrvatska može biti samodostatna u energetici. To je nemoguće. U globalnom svijetu vidimo koliko digitalno doba kreira društveni bruto proizvod. Nestat će brojna zanimanja, a imamo li mi odgovor na to? Hrvatska ima ogroman potencijal u geotermalnoj energiji, solarnoj energji, a ključan resurs je voda, rekao je Veselica. Smatra da će do 2030. biti dominantna fosilna goriva, poglavito u ovom dijelu Europe.