Za dvije-tri godine, ako se ništa bitno ne promijeni kamate će se popeti na 14 ili 15 milijardi kuna i pojest će sve prihode koje donosi rast BDP-a, čak i više od toga, upozorava ekonomski analitičar Željko Lovrinčević
Rast BDP-a, a posljedično i proračunskih prihoda prava je prilika za reforme u javnoj upravi i konsolidaciju javnih financija, slažu se analitičari s kojima smo razgovarali. Iako bi reforme mogle usporiti rast BDP-a, naši sugovornici ističu da je Hrvatska dobila drugu šansu da provede strukturne mjere dok ima rast prihoda i niske kamate na tržištu jer će za dvije-tri godine, ako se to ne dogodi, imati još jači pritisak kamata na državne financije.
Za dvije-tri godine, ako se ništa bitno ne promijeni kamate će se popeti na 14 ili 15 milijardi kuna i pojest će sve prihode koje donosi rast BDP-a, čak i više od toga, upozorava ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.
Željeni deficit
Uz napomenu da Vlada još nije najavila svoje mjere, pa nije poznato hoće li pod dojmom prognoza o rastu od 2,1 posto za ovu godinu nastaviti dosadašnju politiku, on ističe da je važno da se konačno iskoristi još jedna šansa za reformu u javnom sektoru.– To ne znači rezanje plaća, nego ukidanje paralelnih sustava, u ministarstvima, zavodima, agencijama. Ne mogu istovremeno postojati za isti posao ljudi u ministarstvu i ljudi u agenciji ili zavodu. Država više ne može plaćati radna mjesta koja su zapravo nepostojeća. U to treba uključiti i javna i komunalna poduzeća, kaže Lovrinčević. Taj široki javni sektor napominje on sigurno zapošljava preko 300 tisuća ljudi i u njemu je oko deset posto zaposlenih čija su radna mjesta »izmišljena«. Uštedom na ukidanju tih radnih mjesta stvorio bi se prostor za smanjenje poreza, rasterećenje poreznog opterećenja na rad, što bi bila dobra podloga za povećanje zaposlenosti. – Rast BDP-a od 2,1 posto neće podići zaposlenost, on je dovoljan tek da zaposlenost ne počne opet padati. Vlada se ne bi smjela zavaravati da su loša vremena iza nas, upozorava Lovrinović. Dodaje da bi željeni deficit od tri posto BDP-a Vlada mogla postići rezanjem rashoda od 1,5 milijardu kuna, jer će rast BDP-a donijeti dodatnih 1,7 milijardi kuna u proračun, – No, ne smije se smetnuti s uma da je pred Vladom i zahtjev za povećanje plaća za šest posto, odnosno 1,8 milijardu kuna, te troškovi božićnica i regresa, tako da bez razgovora sa sindikatima neće moći govoriti o bilo kakvoj promjeni unutar proračuna, zaključuje Lovrinović.
Popustio pritisak
I analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić smatra da Vlada ne smije propustiti priliku da provede promjene, u situaciji kad na tržištima još vladaju niske kamate i kad Hrvatska ostvaruje rast BDP-a. – Dobili smo još jednu šansu za strukturne reforme u trenutku kad se događa rast BDP-a i imamo niske kamate i ne smijemo je propustiti zato što nam se čini da je pritisak na proračun popustio. Inače, ćemo se za dvije godine naći u istim problemima. Te reforme značit će usporavanje rasta, ali Vladu to ne bi smjelo odvratiti od njih, jer će donijeti dugotrajno značajniji rast, pogotovo što ima mogućnost da nijedna od njih ne bude radikalna, kaže Šantić.
Vlada bi, smatra on, trebala ići na poboljšanje poslovne klime kroz izmjene poreza, a troškovi bi se mogli smanjiti osim rezanjem materijalnih rashoda i smanjenjem mase za plaće. U srednjem roku trebala bi se pozabaviti teritorijalnim preustrojem, gdje cilj nije smanjenje izdataka, nego i bolja učinkovitost lokalnih vlasti i kad su u pitanju usluge građanima, ali i uvjeti za investitore. – Reforme koje bi trebalo dugoročno planirati su one u zdravstvu, gdje nije dovoljno stalno samo tražiti više novca, nego sustav mora postati efikasan i mora se razgovarati o smanjenju broja bolnica, ali i nezdravstvenog osoblja, napominje Šantić. Uz to Hrvatska će, napominje on, morati početi raditi i na reformi mirovinskog sustava, a konačni rezultat svih tih mjera trebalo bi biti smanjenje javnog duga, što bi omogućilo i ulazak u eurozonu.
