Europska središnja banka ponovo je ovaj tjedan podigla svoje tri ključne kamatne stope za dodatnih 0,25 postotnih bodova, te one sada redom iznose 4,25 posto, 4,50 posto i 3,75 posto. Rast ključnih stopa znači da će poslovne banke i dalje povećavati kamatne stope krajnjim korisnicima kredita, građanima i poslovnom sektoru. ECB upravo zato i podiže kamatnjake, jer želi ohladiti potražnju, osobnu potrošnju i investicije koji se financiraju i iz kredita, a kako bi smanjila pritiske na inflaciju, za koju očito i dalje procjenjuje da je prijetnja protiv koje se treba po svaku cijenu boriti.

Po svaku cijenu ovdje bi značilo da je to vrijedno i riskiranja usporavanja rasta gospodarstva, stagnacije, a možda čak i recesije koja je, iako zasad plitka i tehnička, početkom godine već i zahvatila dio zemalja eurozone, a među njima i Njemačku.

Sada ECB ponovno pokazuje da je stabilnost cijena njezin temeljni cilj. Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, objasnila je da se i njihova najnovija odluka temelji na podacima o kretanju inflacije koja se, kaže, »smanjuje, ali se i dalje očekuje da će predugo ostati pretjerano visoka«. Očekivanja stoga idu u pravcu da će ECB još na jesen nastaviti povećavati ključne kamatne stope, no moguće da dalje ipak neće pretjerivati.

S one strane Atlantika se, naime, monetarno zatezanje već usporava… Lagarde je međutim odlučno podvukla da će »budućim odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne, onoliko dugo koliko to bude potrebno da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od 2 posto«.

Kvadratura kruga

– Spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike, ustvrdila je Lagarde. Inače, u eurozoni se smanjuje potražnja za kreditima jer su kamate značajno skočile. I u Hrvatskoj su kamate na kredite sve više, pa tako kod stambenih kredita već »lupaju« u zakonske plafone za varijabilne kamate te se banke prebacuju na fiksne. Stambeni krediti »prodaju« se već po stopama koje sežu i do 5 posto.

Očekuje se stoga hlađenje potražnje, međutim gotovinski krediti i dalje rastu jer se njima krpaju inflacijom nagriženi kućni budžeti. Bilježi se međutim rast nominalnih plaća koje pokušavaju hvatati inflaciju, što opet daje vjetar u leđa potražnji, a tu je i turizam. S druge strane, osjeća se usporavanje u eurozoni, prije svega kroz pad narudžbi industriji, no ni turizam više nije na to imun.

Eurozona još više osjeća pad potražnje za robama, pa je BDP stalno na rubu da sklizne ispod nule. No, bez obzira, dakle, na rastuće rizike za ovaj scenarij dodatnog usporavanja, ECB ne posustaje sa zatezanjem monetarne politike. Stalno pritom upozorava i na potrebu smanjivanja fiskalnih stimulansa. Prijeti li nam, dakle, cijeloj eurozoni, a onda i Hrvatskoj, dublja recesija, odnosno povećavaju li se izgledi za nju, pitamo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

– Upravo suprotno, vjerojatniji je nastavak rasta cijena, tako da je to jedan prilično ozbiljan zadatak za monetarne vlasti, prava kvadratura kruga, kako zaustaviti inflaciju, a ne uvući glavne ekonomije u recesiju. Svi se nadaju tzv. soft lendingu, dakle da će se polako usporavati inflacija bez da uđemo u recesiju, pa misle da je »soft lending« već iza nas. No, nismo mi još sletjeli, to nas tek čeka, a ja bih rekao da vjerojatno nećemo imati ni »hard« ni »soft lending«, nego ćemo plivati na rubu relativno visoke inflacije, znači s nekim rastom iznad nule i sa stalnim pritiskom na cijene.

Dakle, nećemo u recesiju, jer jedini lijek protiv rasta cijena je pad ekonomske aktivnosti i pad zaposlenosti, a sve dok postoji velika potražnja na tržištu rada i velika količina novca, prije svega iz fiskalnog sektora, recesija je malo vjerojatna, ističe Novotny. Veli da ECB sada mora dizati stope, radi očekivanja, iako to radi sporije nego američka središnja banka koja je tu puno dalje otišla i sada se kod njih već pomalo očekuje snižavanje ključnih stopa.

Fed odmaknuo

– Rekao bih dakle da nas ne očekuje recesija, nego stagflacija, kombinacija ekonomske stagnacije i inflacije. Ove godine inflacija u eurozoni će se kretati oko 6 posto, a oni ciljaju 2 posto, što je nemoguće. ECB će morati prilagoditi cilj inflacije na 4 posto, pa je pretpostavka da će kamate ostati negdje na 4 posto, odnosno još malo rasti, i to će spuštati inflaciju ispod tih 4 posto.

U SAD-u je inflacija već u padu, na razini ispod 4 posto, a očekuje se da će kamate vrlo brzo početi padati, te je na tržištima kapitala stoga prilično velika euforija. ECB međutim više balansira, trebali su prije reagirati brže, brže podizati kamatne stope i time brže proći kroz tu recesiju, no nisu se usudili jer ovdje svi ipak bježe od recesije, ali bi i dugovi zaduženih zemalja eurozone brže narasli, što se izbjegava. Ovo što je bilo u Njemačkoj, to nije ozbiljna recesija niti neka prijetnja.

Indeks DAX je recimo upravo prešao 16.000 bodova, što se nije dogodilo zadnjih deset godina, a to znači da su brzo reagirali i da je oporavak već tu. Mislim, dakle, da će ECB nastaviti i na jesen dizati kamate, iako je to teško prognozirati, ali su očekivanja da će recimo još jednom podići ključne stope, doći do tih 4 posto kako bi inflacija pala na 4 posto, uz revidiranje, dakle, ciljane inflacije, zaključuje Novotny.