Ekonomski analitičar Damir Novotny za N1 je komentirao stanje s inflacijom i očekivanja za nadolazeće razdoblje.

“Snažan rast potražnje na globalnim tržištima u 2021. godini, nakon praktične suspenzije ekonomskih aktivnosti u 2020.g. kao posljedice pandemije, izazvao je kratkoročni rast cijena. Razvijene zemlje su desetljećima bile vrlo dobro opskrbljivane jeftinim robama iz azijskih zemalja, što je održavalo stope inflacije vrlo niskima. Štoviše, zatvaranje tržišta u 2020. godini je dovelo do snažnoga pada cijena, čak do paradoksalnih situacija negativnih cijena za neke burzanske robe (nafta) i kapital (negativne kamatne stope).

Fiskalne i monetarne intervencije u 2009. i 2020. godini, te jedno desetljeće povećavanje količine novca na tržištu dovelo nas je u 2021. g. do situacije da je velika količina novca kod ekonomskih aktera u potrazi za manjom količinom roba. Azijske zemlje jednostavno nisu mogle isporučiti dovoljne količine robe koje su kućanstva gladna potrošnje i opskrbljena zalihama štednje bila spremna u kratkom roku kupiti”, rekao je Novotny.

Kako navodi, takva situacija je tipična za prvi val globalne inflacije, koji se dogodio koncem 2021. godine i početkom 2022.g.

“Agresija Rusije na Ukrajinu je povećala očekivanja o smanjivanju ponude energenata koje Rusija isporučuje na globalnom tržištu te posljedičnom kratkoročnom povećavanju špekulativne potražnje. To je izazvalo rast cijena nafte od oko 70 dolara u 2021.g. na razinu iznad 100 doalra za jedan barel početkom agresije. Uz rast cijena nafte, Ruska Federacija je iskoristila svoj monopolistički položaj na tržištu prirodnog plina u EU i naglo podigla cijene”, rekao je.

Rat u Ukrajini je, također, smanjio ponudu žitarica i uljarica na svjetskom tržištu.

“To je izazvalo nagli rast cijena ovih roba početkom 2021. godine. Međutim, cijene žitarica su počele rasti i sredinom 2021. godine kao posljedica velike potražnje za žitaricama od strane Kine, koja je u kratkom roku kupila sve raspoložive zalihe žitarica u cilju osiguravanja opskrbe hranom svoga velikog unutrašnjeg tržišta nakon otvaranja u 2021. godini”, rekao je.

“Ulaganja u nekretnine nisu štednja”

Komentirao je izjavu ministra financija Marka Primorca kako porez na nekretnine “ne bi trebao biti na repertoaru Vlade”.

“Ministar Primorac očito odustaje od poreza na nekretnine koji je zagovarao kao znanstvenik i počinje govoriti kao političar koji ima kratkoročan pogled. Porez na nekretnine kao porezni oblik kojim se dugoročno osiguravaju prihodi jedinica lokalne samouprave imaju uvedene sve zemlje članice EU, pa čak i Srbija. U pravilu se primjenjuju porezi na nekretnine ”ad valorem” , dakle prema vrijednosti nekretnina.

U Hrvatskoj je prevladalo javno mišljenje kako su ulaganja u nekretnine štednja, što je dakako potpuno netočno. U suštini se radi o pogodovanju razvoju sive rentijerske ekonomije, koja plaća niske ili nikakve poreze, a uživa rentu položaja (u Jadranskoj Hrvatskoj i Zagrebu).

Argumenti da se zbog nesređenih zemljišnih knjiga ne može uvesti ovaj porezni oblik su također potpuno neprimjereni. Grčka vlada za vrije Aleksisa Tsiprasa je, pod pritiskom međunarodnih kreditora, je dodatne prihode ostvarivala upravo iz ovog poreznog oblika.

Bogati vlasnici nekretnina, uključujući Grčku pravoslavnu crkvu jednostavno nisu plaćali poreze. Tehnologije snimanja iz zraka su pomogla u utvrđivanju obveznika poreza na nekretnine. Njemačka vlada je nedavno utvrdila rok do kojeg porezni obveznici dužni poreznoj administraciji prokazati svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu gdje god se ona nalazila i tako omogućiti razrezivanje poreza na imovinu, ne samo na nekretnine”, rekao je.

Novotny kaže da bi se porez na imovinu morao naći na repertoaru Vlade u kratkom roku, kako bi se mogao rasteretiti rad i potrošnja (snižavanje PDV-a na hranu).

“Vlada treba prestati s limitiranjem cijena”

Kaže kako su Vladine intervencije na tržištu pogrešne.

“Inflacija je monetarni problem i ne može se zaustavljati vladinim intervencijama na tržištu. Bilo kakvo zamrzavanje cijena će povećati špekulativnu potražnju, smanjiti količinu roba na tržištu i u konačnici povećati rast cijena. Novi empirijski dokazi se mogu pronaći za potporu ove tvrdnje u susjednoj Srbiji. Nakon vladinog zamrzavanja cijena šećera, ovog je proizvoda dnevne potrošnje nestalo s tržišta jer su ga pokupovali špekulanti.

Metoda regulacije cijene motornih goriva i vezivanje za kretanja na mediteranskom tržištu naftnih derivata je potpuno pogrešno, ako znamo da se s tog kratkoročnog tržišta tek manje količine goriva uvoze u Hrvatsku. Cijene sirove nafte su već tjednima u padu, na nekim tržištima su pale ispod 100$ za jedan barel, dok se cijene derivata zbog kratkoročne snažnije potražnje snižavaju. Niska razina konkurentnosti i praktični oligopol dva opskrbljivača hrvatskog tržišta (INA/MOL i PETROL) derivatima mora zabrinuti vladu.

Vlada treba prestati s limitiranjem cijena, koje zapravo povećavaju potražnju od strane najvećih potrošača te tako idu u korist potrošača koji imaju dovoljno dohodaka i ne pomažu najugroženijim kućanstvima. Energetski vaučeri bi bila neusporedivo učinkovitija i socijalno pravednija mjera u borbi protiv visokih cijena energenata.

Tržište goriva je potrebno potpuno liberalizirati, poticati veću konkurenciju (u tome je vlada u sukobu interesa zbog udjela u INA-i) te prepustiti tržišnom mehanizmu da uspostavi ravnotežne cijene. To se već dogodilo na konkurentom tržištu sirove nafte, to se mora dogoditi i na tržištu naftinih derivata”, poručio je Novotny.

“Gotovo je vrijeme jeftinog ruskog plina”

Europska komisija predložila je prošli tjedan da 27 članica EU-a smanji potrošnju plina za 15 posto, kako kaže Novotny, to je rezultat višegodišnjeg oslanjanja na ruski plin.

“Europa, ali i Hrvatska, je desetljećima vjerovala kako će vrijeme jeftinog ruskog plina beskonačno trajati. Sada vidimo koliko je stvaranje ovisnosti o praktično jednom ruskom opskrbljivaču bilo potpuno pogrešno, te kako je izgradnja alternativnih dobavnih pravaca i infrastrukture za opskrbu ukapljenim plinom bila korisna.

Smanjivanje potrošnje za 15 posto u EU će zasigurno utjecati na smanjivanje cijene ruskog plina – Gazprom jednostavno mora puštati plin prema Europi kako bi izbjegao oštećenja plinovodne infrastrukture tijekom zime. Smanjena potrošnja plina u kratkom roku će izazvati velike probleme kod industrija koje su ovisne o ruskom plinu, poput njemačkog kemijskog konglomerata BASF ili hrvatske Petrokemije. Kućanstva će se lakše prilagoditi”, rekao je Novotny.