Europska središnja banka (ECB) smanjila je u četvrtak kamatne stope u eurozoni za još četvrtinu postotnog boda, podupirući posustalo gospodarstvo i prigušeno kreditiranje u uvjetima pojačane neizvjesnosti.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako od 12. ožujka 2,65 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,50 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će kamatu od 2,9 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

“Naša monetarna politika postaje znatno manje restriktivna”, naglasilo je vijeće ECB-a, istaknuvši da da snižavanje kamatnih stopa pojeftinjuje tvrtkama i građanima novo zaduživanje pa je kreditiranje ubrzalo.

Protuteža “znatno manje restriktivnoj” monetarnoj politici više su kamatne stope na stare kredite koje građani i kompanije otplaćuju pa je kreditiranje, u cjelini gledano, i dalje prigušeno, zaključuju.

Poskupljenje energije

Inflacija u eurozoni oslabila je u siječnju, prateći kretanje cijena usluga, ali je još uvijek visoka, smatraju u ECB-u.

Plaće i cijene određenih usluga i dalje se prilagođavaju inflaciji iz prethodnog razdoblja, napominju.

Rast cijena energije trebao bi ubrzati u idućim mjesecima, što će značiti i nešto višu stopu inflacije u ovoj godini, od 2,3 posto, pokazuju njihovi novi izračuni, višu za 0,2 postotna boda no što su bili izračunali u prosincu.

U 2026. godini inflacija bi trebala oslabiti na 1,9 posto i ponovo blago ubrzati u 2027., na 2,0 posto.

Kada se isključe energija i hrana, cijene bi ove godine trebale porasti za 2,2 posto i za 2,0 posto u 2026., pokazuju nove, marginalno izmijenjene procjene.

U 2027. temeljna inflacija trebala bi se spustiti na 1,9 posto.

Opća eskalacija trgovinskih napetosti mogla bi dovesti do deprecijacije eura i povećanja troškova uvoza, napominju, što bi pak potaknulo inflaciju.

Rast cijena mogao bi biti i slabiji no što važeće prognoze pokazuju ako potražnja za robom iz eurozone oslabi pod utjecajem viših carina. Inflacija bi mogla biti slabija i ako eurozona pojača uvoz iz zemalja s viškom kapaciteta, dodaju.

Neizvjesnost

Pojačana neizvjesnost vjerojatno će opteretiti ulaganja i izvoz više no što se do sada očekivalo, ističu u banci, snizivši ponovo procjenu gospodarskog rasta u zoni primjene zajedničke europske valute.

Ove bi godine gospodarska aktivnost u eurozoni po njihovoj novoj procjeni trebala porasti za 0,9 posto i tek blago ubrzati u 2026., na 1,2 posto.

U 2027. očekuju tek neznatno višu stopu rasta, od 1,3 posto.

Kočnica je rastu i dalje industrija dok je uslužni sektor “otporan”.

Veći prihodi kućanstava i snažno tržište rada podupiru postupno povećanje potrošnje, iako je povjerenje potrošača još uvijek krhko, a stope štednje visoke, naglašavaju.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati “primjerenu” visinu kamatnih stopa od “sjednice do sjednice”, posebno u aktualnim uvjetima sve izraženije neizvjesnosti.

Naglasili su ponovo i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.