Europska središnja banka (ECB) ostavila je ključne stope nepromijenjenima, iako je naniže revidirala i prognoze inflacije i prognoze rasta BDP-a. Prema zaključcima sa zadnje sjednice Upravnog vijeća ECB-a, ključne kamatne stope ostaju iste, pri čemu kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja i dalje iznosi 4,50 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit 4 posto.

Nadalje, ECB sada predviđa da će inflacija prosječno iznositi 2,3 posto u 2024., 2 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. Revidirane su naniže i projekcije inflacije bez energije i hrane pa tako očekivana prosječna stopa za 2024. iznosi 2,6 posto, za 2025. 2,1 posto te za 2026. godinu 2 posto.

Na rubu recesije

ECB je naniže revidirao i projekciju gospodarskog rasta za 2024., i to na samo 0,6 posto. Očekuje se da će gospodarska aktivnost u kratkoročnom razdoblju ostati slaba, nakon čega bi, kažu, trebala jačati po stopama od 1,5 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026. Stručnjaci ECB-a vjeruju da će takvom oporavku – od iduće godine, na početku pridonijeti potrošnja, a poslije i ulaganja. Ponovili su pritom da se odlučno zalažu za skori povratak inflacije na srednjoročni cilj od 2 posto.

To da se sada očekuju niže stope inflacije, znači da opasnost od rasta cijena slabi, da njihov rast usporava i brže no što se očekivalo, te da se spomenuti cilj i ostvaruje. To onda znači da ECB može gledati da počne relaksirati svoju monetarnu politiku, odnosno snižavati ključne stope koje su joj i samoj već zadale glavobolje jer ostvaruje ogromne gubitke na kamatama koje mora plaćati poslovnim bankama.

No, kako je dodatno pojasnila Christine Lagarde, čekaju se podaci o rastu plaća diljem eurozone u ovoj godini. Plaće rastu loveći cijene, te se opet otvara opasnost od inflatorne spirale. Ovisno o tome kakav bude kumulativni učinak povećanja po zemljama članicama, ECB će donijeti odluku o terminu početka smanjivanja kamatnih stopa, iako je prilično izvjesno da će to biti već u lipnju.

U HUP-ovom Fokusu tjedna navodi se primjerice da nakon ove zadnje sjednice ECB-a »financijska tržišta složno očekuju prvo smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih bodova u lipnju ove godine«. U prilog tome, kažu, ide i dodatno smanjenje prognoze rasta i inflacije, no jasno, čekaju se podaci o rastu plaća.

– Čelnici ECB-a iščekuju konačni ishod velikog broja tekućih kolektivnih pregovora o plaćama u lipnju, uslijed kojih se očekuje rast plaća od 6 posto u 2024., što je glavni faktor koji može ugroziti srednjoročni cilj inflacije na razini od oko 2 posto. Po pitanju budućeg tempa smanjenja kamatnih stopa, guvernerka Lagarde, međutim, zadržava oprezniji pristup dok god je domaća inflacija mjerena deflatorom BDP-a i dalje blizu 6 posto, naročito pokretana rastućim jediničnim troškovima rada.

Postojanost snažnih pritisaka na rast plaća je zasigurno jedan od glavnih razloga zašto, prema anketama, sve više tvrtki u europodručju očekuje ponovni porast prodajnih cijena svojih proizvoda, odnosno usluga. Kako bilo, financijska tržišta očekuju pad ključne depozitne stope s aktualnih 4 posto na 3 posto do kraja ove godine, zaključuje se u HUP-ovom Fokusu tjedna koji potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić.

Očekuje se dakle skori početak rezanja kamatnih stopa, što će odmah osjetiti financijska tržišta i svi kreditni ugovorni odnosi s promjenjivim stopama i vezani na euribor. Prije svega se to odnosi na tvrtke koje se češće zadužuju pod tim uvjetima.

Strukturni problemi

No, sve su to tehničke implikacije monetarne politike koja gleda brojke, prati podatke i slijedi nominalne ciljeve, prije svega stabilnost cijena. Pravi je problem u tome što gospodarstvo eurozone već dulje vrijeme grebe po dnu, na rubu recesije, te su najnovije prognoze rasta, koje su još i smanjenje na samo 0,6 posto, de facto osciliranje oko nule koje samo jedan manji pomak u nekoj većoj ekonomiji poput Njemačke može u času prebaciti u minus. Zbog politike visokih stopa stiješnjena je potrošnja i trpe ulaganja, no nije riječ samo o monetarno uvjetovanom problemu.

Eurozona prolazi kroz strukturnu tranziciju prema zelenoj ekonomiji koja tek treba pokazati svoju ekonomsku opravdanost. Nova ekonomska agenda stvara i nove ekonomske odnose, a ne ohrabruje ni to što prema zadnjim podacima brže raste europski uvoz nego izvoz.

Europska ekonomska politika i njene brojne regulative ne nailaze uvijek na odobravanje, prosvjeda je sve više, pogotovo iz redova poljoprivrednika i proizvođača hrane kao temeljne djelatnosti i privredne okosnice Unije. Mišljenja su podijeljena, no dio analitičara upozorava da agenda koju si je Europa zacrtala prijeti deagrarizacijom i dodatnom deindustrijalizacijom Starog kontinenta, što prijeti i dodatnim slabljenjem pozicije u globalnim razmjerima.

Kamate na kredite građanima stabilne

Većina kredita građanima (u Hrvatskoj) odobrena je uz fiksne ili kombinirane stope te postojeći korisnici takvih kredita neće osjetiti taj pomak, kao što nisu osjećali ni rast kamata u zadnje gotovo dvije godine. Kumulativno se pak do kraja godine očekuje da će ključne stope pasti za oko 1 postotni bod. Trenutno je najvažnija ključna stopa ECB-a ona koja određuje ukamaćivanje prekonoćnih depozita banaka (iznosi 4 posto) gdje sam ECB i središnje banke eurosustava ostvaruju velike gubitke. No, dok kamate bitnije krenu prema dolje, poslovni bankari očito i u ovoj godini mogu očekivati značajne prihode po ovoj osnovi. Ipak, sve je veći pritisak na rast depozitnih stopa, što bi ipak moglo nešto utjecati na njihovo smanjivanje dobiti u ovoj u odnosu na prošlu, rekordnu godinu.