Ukupan dug opće države na kraju ožujka ove godine iznosio je 340 milijardi kuna, čime je u bruto domaćem proizvodu (BDP) dosegnuo udio od 91,3 posto, što je na godišnjoj razini povećanje za 17,6 postotnih bodova, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

“Ukupni dug opće države je na kraju ožujka 2021. iznosio 91,3 posto BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 73,7 posto, što je povećanje od 17,6 postotnih bodova na godišnjoj razini”, navode analitičari središnje banke u statističkom priopćenju o dugu opće države za ožujak 2021. godine.

Po podacima HNB-a, konsolidirani dug svih podsektora opće države, koji je na kraju ožujka iznosilo 340 milijardi kuna, porastao je u odnosu na kraj prosinca prošle godine za 10,3 milijarde kuna, ili za 3,1 posto.

Na godišnjoj razini, u odnosu na kraj ožujka 2020. godine, taj dug bio je veći za 41,5 milijardi kuna ili za 13,9 posto.

“Ovaj prirast duga odnosi se uglavnom na inozemnu komponentu duga, čije se stanje u prvom tromjesečju ove godine povećalo za 15,6 milijardi kuna (ili 14,7 posto), tj. za 21,3 milijarde kuna (ili 21,2 posto) u posljednjih godinu dana”, navodi se u statističkom priopćenju.

Po podacima HNB-a, inozemni dug opće države na kraju ožujka 2021. iznosio je 121,6 milijardi kuna.

Unutarnji dug opće države je na kraju trećeg mjeseca ove godine dosegnuo 218,4 milijarde kuna. To je blago smanjenje, za 2,4 posto ili za 5,3 milijarde kuna u odnosu na kraj prošle godine, ali je na godišnjoj razini to porast za 20,3 milijarde kuna ili za 10,2 posto, pokazuju podaci iz tablica o dugu opće države.

Analitičari središnje banke u statističkom priopćenju napominju kako su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države (čini ga maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države).

U toj strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju ožujka 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,7 posto), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,1 posto), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,2 posto).

Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2021. bio veći za 9,6 milijarda kuna (ili 81,6 posto) u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 34 milijarde kuna (ili 11,8 posto), navodi se u statističkom priopćenju o dugu opće države.