Hrvatska udruga poslodavaca obilježava 30. obljetnicu rada. Osnovana 1993. kao doborovoljna, neprofitna i neovisna udruga danas je postala respektabilan i nezaobilazan dionik u gospodarskom životu Hrvatske, a prema grubim procjenama njezine članice generiraju čak dvije trećine hrvatskog BDP-a.

Okrugla obljetnica bila je povod za razgovor s predsjednikom HUP-a Mihaelom Furjanom, inače predsjednikom Uprave Plive.

Značajni kapital

Na proslavi 30. obljetnice rečeno je da je HUP imao ključnu ulogu u oblikovanju zakonodavstva, promicanju poduzetničkog duha i zaštiti slobodnog tržišta. Što biste istaknuli kao najveći uspjeh HUP-a u zadnjih 30 godina?

– HUP čini 30 granskih udruga koje se razvijaju. Najznačajniji uspjeh HUP-a je uspjeh njegovih članica koje investiraju, zapošljavaju, kojima raste prodaja. Danas imamo primjere kompanija, osnivača HUP-a, koje su nekad bile male tvrtke, a danas su značajne i velike s velikim brojem zaposlenih. Naravno, nama je cilj veća konkurentnost naših članica, a time i hrvatskog gospodarstva i ja bih rekao da je tu puno učinjeno. Naravno, uvijek se može napraviti više. Kao socijalni partner u pregovorima sa sindikatima i Vladom imamo i neke obveze i vjerujem da je uloga HUP-a bila važna u ovih 30 godina da se porezi smanje i da se poboljša poslovna klima, a mi smo jedan od dionika koji se uvijek trudio argumentima objasniti zašto je važno rasteretiti poduzetnike i građane poreznog opterećenja jer mislimo da je to dobro i za društvo.

Što HUP danas predstavlja, koja je njegova snaga, utjecaj na politike koje donose Vlade?

– Imamo na tisuće naših kompanija koje su članice bilo direktno bilo kroz udruge i govorimo o 200 tisuća zaposlenih, o desecima tisuća visokoobrazovanih, i rekao bih da je HUP, odnosno njegove članice, u smislu znanja i kapitala, vjerojatno jedna od najjačih institucija u u Hrvatskoj. Primjerice, ako gledamo znanstveno to su vjerojatno sveučilišta, ali naše članice imaju na tisuće doktora znanosti i magistara i tu je naša snaga, u financijskom i intelektualnom kapitalu koji imamo.

Više od zaposlenika

Premijer Plenković kaže da je HUP iznimno važan socijalni partner Vladi, kao i sindikati. Kako biste ocijenili suradnju s Vladom? Osluškuje li Vlada dovoljno potrebe i interese poduzetništva?

– Vlada se bavi politikom, mi poduzetnici bavimo se poslovanjem i jasno je da tu postoje različiti ciljevi, a opet ciljevi su nekad i komplementarni. Hrvatska doista u ovih 30 godina ima značajan napredak, ali ako se uspoređujemo s nama usporedivim zemljama, onda vidimo da su neke bile uspješnije.

U ovih 30 godina je bilo razdoblja kada je Hrvatska mogla puno bolje. Zadnjih nekoliko godina imamo pozitivan trend i nakon pandemije, u gospodarskom smislu, smo jedna od najbrže rastućih zemalja u EU-u Najveći izazov za kompanije danas je dostupnost talenata, kvalificirane radne snage i u situaciji kad imamo prostora za rast i zapošljavanje naprosto nemamo koga zaposliti.

Kao poslovna zajednica osjećamo posljedice iseljavanja velikog broj stanovnika, i to ne zadnjih nekoliko godina, nego zadnjih desetljeća. Uz to, htjeli bismo i jače porezno rasterećenje koje će u konačnici donijeti veću ekonomsku aktivnost i s manjim porezima veće prihode državi, što se pokazalo istinitim svaki put kad smo imali porezna rasterećenja.

Državni je proračun najveći dobitnik inflacije koja je značajno povećala porezne prihode i ako pogledate prijedlog proračuna za iduću godinu, vidjet ćete da raste najviše od svih članica EU-a. I zato HUP predlaže da se porezi smanje, jer sad je situacija kada postoji mogućnost za to.

Što biste pohvalili ili ocijenili pozitivnim i dobrim u radu Vlade, a na čemu bi Vlada, po mišljenju HUP-a, trebala više poraditi, a tiče se poslovanja poduzetnika?

– Ulazak u rurozonu i Schengen pozitivne su vijesti. Zadnjih godina imamo bolji investicijski rejting i mislim da je to doista rezultat rada ove Vlade, ali i rezultat dobrih ekonomskih pokazatelja rada poduzetnika. Što bi moglo bolje? Mi i dalje mislimo da se nas ne sluša dovoljno, naš stav je da ako tražimo konkurentnost za hrvatska poduzeća to znači i bolju konkurentnost Hrvatske, što u konačnici znači da ćemo imati više radnih mjesta s dodanom vrijednošću i bolje plaćenih. I to je na kraju zajednički interes svih nas, zar ne? Razumijemo da Vlada ima svoje političke ciljeve, ali priča o sukobu rada i kapitala, koja se ponekad protežira u javnosti, to je priča stara 200 godina. Danas je novac dostupan, kapital je dostupan, ali ključnu razliku u korištenju kapitala i modernih tehnologija čine ljudi. Trebamo obrazovane ljude koji znaju koristiti moderne tehnologije, ali i kvalitetne timove, jer nije dovoljno imati samo zaposlenike, treba ih motivirati i upravljati s njima na suvremen način.

Porezne škare

Poslodavcima je svakako tema Vladin model povećanja plaća, no treba podsjetiti da je i HUP prije dvije godine izašao sa svojim prijedlogom.

– Mi podržavamo svako porezno rasterećenje. Ovaj Vladin model je usmjeren prema onima s najnižim plaćama i danas vidimo da plaće najbrže rastu upravo ljudima s najnižim dohotkom. Prijedlog suštinski nije loš, ali mi mislimo da treba smanjivati poreze i onima sa srednjim i s višim plaćama. Upravo to je HUP predlagao prije dvije godine. Danas imamo apsurd da su bruto plaće porasle u rujnu u odnosu na prošli rujan za 13 posto, neto plaće oko 11 posto. Drugim riječima, mi smo zapravo imali veće porezno opterećenje iako su porezne stope ostale iste, a to je posljedica rasta plaća i ulaska većeg broja ljudi u veće porezne škare. Kad smo predložili prije dvije godine poreznu reformu glavni je argument Vlade bio da 70 posto ljudi ne plaća porez – što nije točan podatak: ta brojka je korektna tek kad su ubroje umirovljenici i drugi koji ostvaruju dohodak, a ne rade nužno u poduzećima; te da će jedinice lokalne samouprave ostati bez prihoda, jer smo tražili i značajno smanjenje poreza na dohodak. Naša procjena je bila da bi u godinu, dvije zbog tog rasterećenja došlo do rasta ekonomskih aktivnosti i većih prihoda države.

Ovaj Vladin plan je fokusiran samo na one s najnižim plaćama i to će pomoći onima koji su se tek zaposlili i koji su došli iz manje razvijenih zemalja, ali zapravo treba gledati društvo u cjelini i svima omogućiti da plaćaju manji porez, a poduzetnicima olakšati da dignu plaće. Mi, poduzetnici, dižemo bruto plaće, ali voljeli bi da od tog povećanja rastu i neto plaće i doista ima prostora da se taj neto iznos poveća. Po našem prijedlogu od prije dvije godine, plaće bi rasle puno više i rasle bi u svim segmentima, a posebno kod visokokvalificiranih radnih mjesta, gdje podjednako mislim na visokoobrazovane i majstore zanata. Sindikati naš prijedlog, nažalost, nisu podržali jer smo tražili smanjenje doprinosa, a to su oni shvatili kao udar na sustav solidarnosti. Rješenje problema održivosti mirovinskog sustava je u većem zapošljavanju, i kada smo iznijeli naš model povećanja plaća, rekli smo da bismo u 3 do 4 godine mogli otvoriti 200 tisuća radnih mjesta.

Činjenica je da nakon dvije godine imamo 140 tisuća radnih mjesta više i rekordno nisku nezaposlenost, u modernoj Hrvatskoj nikad nismo imali više zaposlenih. I HUP je uvijek tvrdio da je rješenje u većoj zaposlenosti koja onda rezultira i većom ekonomskom aktivnošću.

Bolja budućnost

Njemačka je u tehničkoj recesiji, zapadnoeuropska gospodarstva usporavaju. Bojite li se perelijevanja recesije na Hrvatsku?

– Imali smo velike koristi od ulaska u EU – izvoz nam je više nego udvostručen, BDP je u odnosu na 2013., kada smo ušli u EU, značajno porastao, profitabilnost i povrat na kapital kompanija su poboljšani tako da je ulazak u EU jako puno pomogao Hrvatskoj te kompanijama koje ovdje posluju i sada smo još čvršće povezani s gospodarstvom EU-a. No, gospodarstva zemalja koje su naši najveći izvozni partneri, Njemačke i Italije, usporavaju, sad je pitanje hoće li se to preliti i na nas. Usporavanja gospodarskih aktivnosti će sigurno biti, izvoz već bilježi lagani pad u prvih devet mjeseci, a i na našem uvozu se reflektira usporavanje u njemačkom gospodarstvu. Ipak, očekujem da ćemo u Hrvatskoj imati mali, ali ipak pozitivan rast.

Trideset godina je iza nas. Kakvu Hrvatsku HUP vidi u idućih 30 godina?

– Mi bismo željeli vidjeti uspješnu i konkurentnu Hrvatsku, zemlju u kojoj će poduzetnici uspješno poslovati i, naravno, zemlju sretnih zaposlenika koji će biti dobro plaćeni, jer jedno bez drugog ne ide. A hrvatskim poduzetnicima želim što veći izvoz, što veće investicije i više zaposlenih.