Država će nakon narodne obveznice građanima ponuditi i narodne trezorske zapise, odnosno mogućnost da zarade na kratkoročnom kreditiranju države.

Da se već dulje vrijeme razrađuje model narodnih »trezoraca« potvrdio nam je ministar financija Marko Primorac, dodajući da će se time promijeniti struktura ulagatelja u kratkoročni dug države, smanjiti trošak države, ali i omogućiti građanima veće prinose.

Uz to, ministar i ovaj put ponavlja argumente poput dinamiziranja tržišta, razvoja tržišta kapitala, povećanja financijske pismenosti građana, njihove uključenosti i zainteresiranost za fiskalnu politiku, što u konačnici dovodi do povećane transparentnosti i odgovornosti države.

Motivi su dakle isti kao i prije pet mjeseci, kad je država izdala narodnu obveznicu, a najvažniji je taj da je u sustavu veliki višak likvidnosti, a građani na svoje depozite u bankama nemaju gotovo nikakve kamate, pa će država dio zarade na kamatama preusmjeriti iz financijskog sektora prema građanima.

Umjesto da banke novcem građana na koje gotovo da ne plaćaju kamate financiraju državu, i na to iz mjeseca u mjesec ostvaruju sve veću kamatu, Ministarstvo financija će »izbaciti« posrednika i direktno će građanima plaćati kamatu na zaduženje.

Atraktivniji model

Ministar objašnjava da okidač za izdavanje narodnih trezoraca nikako nije najava talijanske vlade da bankama uvede porez na ekstraprofite od kamatnih marži, nego činjenica da se konstantno bave problemom na koji su upozoravali i kad se izdavala narodna obveznica, da kamate koje banke ubiru rastu, da zbog odluka europske središnje banke imaju zaradu jer im HNB plaća kamatu na viškove likvidnosti, a da s druge strane građani na svoje depozite u bankama nemaju gotovo nikakvu zaradu.

I izdanje narodnih obveznica, ističe ministar, bio je Vladin odgovor na taj problem koji postaje sve izraženiji.

Primorac napominje da smatra da i dalje treba razvijati tržište narodnih obveznica, ali da s obzirom na to da se građani tek upoznaju s ovim instrumentom, sada im atraktivniji i zanimljiviji može biti još kratkoročniji dug.

Narodna obveznica izdana je na rok od dvije godine, a država će građanima trezorce ponuditi na godinu ili moguće pola godine. Pri tome će njihova zarada biti znatno veća od one koju nude banke.

Primjerice, posljednje trezorske zapise država je izdala uz kamate veće od tri posto, kamata na »trezorce« izdane na šest mjeseci bila je 3,2 posto, a na one na godinu dana 3,5 posto. Kamata je to koju građani ne mogu dobiti ni u jednoj domaćoj banci.

S druge strane, banke za deponiranje viškova od HNB-a dobivaju kamatu od 3,75 posto, a da pri tome za taj posao ne moraju učiniti baš ništa. Iako kamate na stambene i potrošačke kredite u hrvatskim bankama rastu sporije nego u većini država EU-a, što se može zahvaliti i smanjenoj premiji rizika zemlje, odnosno jačanju njezinog rejtinga, te kamate dovoljno su velike da u odnosu na niske kamate na depozite bankama donose snažno povećanje neto kamatne marže.

U Italiji su, poput Španjolske, Mađarske, Estonije ili Litve, odlučili odgovoriti uvođenjem poreza, što je jedno od rješenja promjene u poreznoj politici koje razmatra i domaće Ministarstvo financija, ali zasad se čini da će puno prije novog poreza Hrvatska doživjeti izdanje narodnih obveznica.

Građani će po tom modelu moći oploditi svoj novac ulažući u kratkoročna zaduženja države, pa će i to dijelom utjecati na smanjenje zarada banaka od kamata.

Iako je u ožujku, kad je izdana narodna obveznica, dio analitičara kritizirao državu da časti građane kamatom od 3,65 posto, za očekivati je, s obzirom na to koliko su u međuvremenu porasle zarade banaka na razlici u kamatama koje naplaćuju i onih koje plaćaju, da sada neće biti takvih primjedbi.

Cijeli paket mjera

Nije još jasno o kolikom će se iznosu raditi, ali država prema posljednjim podacima ima ukupno 2,3 milijarde eura trezorskih zapisa, ročnosti od 90 dana do godinu dana i tu će svakako biti limit sudjelovanja građana u kratkoročnim zapisima.

S obzirom na razinu problema s viškom likvidnosti, koja će dodatno porasti nakon turističke sezone, moguće je da će uz omogućavanje sudjelovanja građana u izdanju trezoraca država morati osmisliti cijeli paket mjera, pa u konačnici posegnuti i za porezom, kako to čini sve veći broj članica Europske unije.

Samo u lipnju, što još nije ni bio pravi početak sezone, depoziti građana porasli su, izvijestila je nedavno Hrvatska narodna banka, za 300 milijuna eura.

Mali ulagači nedavno su se mogli uključiti i u kupnju »zelene obveznice« Zagrebačkog holdinga, ali morali su biti spremni uložiti najmanje 15 tisuća eura na razdoblje od pet godina. Prinos je bio 4,94 posto.

Regija prati primjer Hrvatske

Sve više država, koje dosad u tradiciji svojih javnih financija nisu imale mogućnost da ih građani kreditiraju, okreće se mogućnosti izdanja narodnih obveznica.

Ministar Primorac otkriva da su se za hrvatski model i iskustvo raspitivali iz susjednih država, još od ožujka kad je postalo jasno da je prva narodna obveznica u Hrvatskoj uspješno izdana.

Tako je nedavno uz velik interes građana i Sjeverna Makedonija izdala narodnu obveznicu.