Krajem proljeća, a najkasnije početkom ljeta počinje dugonajavljivana gradnja megafarme za uzgoj pilića u općini Lekenik, na području Sisačko-moslavačke županije.

Investitor je Petrinja Chicken Company na čijem je čelu ukrajinski poduzetnik s prebivalištem u Hrvatskoj Andrii Matiukha, u javnosti poznat kao vlasnik FavBet grupe u čijem su sastavu istoimene kladionice, a vlasnik je i nekoliko automat-klubova i casina.

Vrijednost projekta, koji će se prostirati na 350 do 400 hekatara, je 570 milijuna eura, a dosad je, prema njegovim riječima, uložio 25 milijuna eura vlastitih sredstava.

Kada se izgradi, megafarma u Lekeniku bit će najveći pogon za proizvodnju piletine u Hrvatskoj i najveći u Europi koji će raditi po principu kružnoga gospodarstva.

Uz to, ukrajinski investitor planira i gradnju dviju stambenih zgrada u kojoj će biti smješteno 800 radnika farme, s obzirom na to da planira zaposliti čak 3.500 radnika te očekuje da bi zbog dobre prometne povezanosti u farmi radili i radnici iz Zagreba, Velike Gorice, Siska i okolice te dijela Karlovačke županije.

Veliki planovi

Megafarma pilića u Lekeniku godišnje bi trebala proizvoditi 100 tisuća tona piletine u prvoj fazi, kasnije i 150 tisuća tona, a osim pilećeg mesa proizvodit će i stočnu hranu i organska gnojiva.

No, proizvodnju 100 tisuća tona pilećeg mesa godišnje u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatraju pretjeranom i prevelikom za hrvatsko tržište.

Dapače, u pismu upućenom Ministarstvu poljoprivrede kao i na sastanku s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković u studenom prošle godine – koji je zbog prosvjeda svinjogojaca prošao »ispod radara«, upozorili su da će takva megafarma uništiti ne samo peradarsku proizvodnju u Hrvatskoj nego i u Sloveniji i Austriji!

– Kategorički se protivimo ulasku ukrajinskog investitora u sektor peradarstva jer smatramo da to neće dugoročno činiti dobro hrvatskom peradarstvu, otvoreno je Odbor za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore izrazio svoje snažno protivljenje gradnji megafarme pilića, a potpisuje ga Dražen Čurila, predsjednik odbora i vlasnik peradarske tvrtke Luneta.

Tvrdi da na domaćem tržištu jednostavno nema prostora za još jednu tako veliku farmu jer je Hrvatska u proizvodnji pilećeg mesa skoro pa samodostatna, odnosno proizvodnja nam pokriva 90 posto potreba za piletinom, a najavljena investicija je, kaže, puno veća od sadašnje proizvodnje.

Sumnjiva posla

Iako i ukrajinski investitor, ali i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak uvjeravaju da će 90 posto proizvodnje ići u izvoz – i to po 30 posto u europske, azijske i arapske zemlje u skladu s halal certifikatom, dok bi se na hrvatsko tržište plasiralo 10 posto proizvodnje, odnosno između 10 i 15 tisuća tona pilećeg mesa, domaći peradari u to ne vjeruju i najavu izvoza 90 posto proizvedene piletine smatraju preoptimističnom.

Premda Ukrajinci najavljuju suradnju s lokalnim dobavljačima stočne hrane, prije svega kukuruza, suncokreta i soje, dok će dio stočne hrane morati uvoziti iz Rumunjske i Bugarske, domaćim peradarima su takve najave sumnjive s obzirom na to da će pogon raditi na principu objedinjenog proizvodnog ciklusa »od farme do stola« za što, kažu, nisu potrebni kooperanti, kakve imaju Vindija i Perutnina Ptuj.

Nadalje, ukrajinske investitore optužuju da uvoze GMO pšenicu i kukuruz iz Ukrajine bez carine, čime obaraju cijenu, i smatraju da će Ukrajinci dobit megafarme iznositi izvan Hrvatske.

Navode da su zbog rata u Ukrajini toj zemlji ukinute kvote za izvoz peradi zbog čega imamo nekontrolirani uvoz piletine iz Ukrajine koji šteti domaćem peradarstvu i poručuju da bi Vlada trebala pomagati postojeće proizvođače, a ne poticati, kako kažu, sumnjive inozemne investicije.

Konačno, upozoravaju na činjenicu da se ukrajinski ulagač nikad nije bavio poljoprivredom, nego kladionicama i igrama na sreću zbog čega sumnjaju u dobronamjernost cijelog projekta.

Prema niihovim procjenama, za Hrvatsku potpuno nepotrebna i megalomanska farma dovest će do propasti 250 uzgajivača pilića koji godišnje utove 27 milijuna pilića za klanje.

Proizvodnja na budućoj megafarmi stvorila bi nepotreban višak kapaciteta i finalnih proizvoda što bi dovelo do urušavanja isplativosti i ekonomije proizvodnje.

Količina proizvedene piletine bit će prevelika za regiju, tvrde, pa će meso najvećim dijelom ostati u Hrvatskoj što će dovesti do propasti malih primarnih proizvođača koji su vezani uz peradarske kompanije.

Potpora investiciji

U odgovoru koji smo dobili od Ministarstva poljoprivrede navodi se kako Ministarstvo kontinuirano prati tržišne trendove u sektoru stočarstva čiji sastavni dio je i sektor peradarske proizvodnje koja je izrazito značajna i stabilna, te da je od 2020. do 2022. godine za taj sektor osigurano ukupno 12,5 milijuna eura.

Zbog poremećaja koje je na tržištu uzrokovao rat u Ukrajini donesen je i proveden Program izvanrednih mjera za prilagodbu proizvođačima u sektorima mliječnog govedarstva, svinjogojstva i peradarstva kojim je za sektor peradarstva osiguran iznos nešto veći od milijun eura, i to za sektor proizvodnje mesa peradi 663 tisuće eura i za sektor proizvodnje konzumnih jaja 398 tisuća eura, dok je zbog poremećaja na tržištu nastalih zbog pandemije COVID-a proizvodnji mesa peradi i jaja osigurano više od 5 milijuna eura.

Iako su u ministarstvu potvrdili da su na sastanku predstavnici Odbora za peradarstvo HPK »iskazali zabrinutost zbog najavljenih investicija ukrajinskih poduzetnika«, Ministarstvo poljoprivrede će »kao i dosad raditi na očuvanju konkurentnosti i neovisnosti domaće proizvodnje«, bez preciziranja konkretnih mjera.

Da Ministarstvo poljoprivrede, za razliku od od peradara, prešutno podržava ukrajinske investicije neizravno je potvrdio i državni tajnik Majdak kazavši da se radi o »megaprojektu koji bi poželjela svaka članica Europske unije, ali je investitor odabrao baš Hrvatsku«.

Konačno, peradari postavljaju i pitanje financiranja megafarme. Od predviđenih 570 milijuna eura vrijednosti projekta investitor je sam uložio već spomenutih 25 milijuna, a ostatak namjerava namaknuti od privatnih ulagača i banaka, prije svega Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvitak, HBOR-a i investicijskih fondova, a nadaju se i novcu iz fondova EU-a.

U Odboru za peradarstvo Komore skreću pozornost na činjenicu da vlasnik koji ima kockarnice i casina sada namjerava proizvoditi piletinu i u Hrvatskoj traži sredstva iz EU fodnova I povoljne kredite koje hrvatski peradari ne mogu dobiti.

Ulazak ukrajinskog kapitala počeo 2019.

Andrii Matiukha nije jedini investitor koji želi graditi megafarmu u Hrvatskoj. Projekt gradnje pogona za uzgoj peradi u našoj zemlji već je započeo njegov sunarodnjak Jurij Kosiuk, vlasnik ukrajinskog peradarskog giganta MHP (trećeg u Europi po broju zaklane peradi godišnje) koji je 2019. kupio čakovečku Perutninu Ptuj-Pipo, inače naš drugi po veličini proizvođač piletine.

Zanimljivo je da će i njegov projekt, procijenjen na 500 milijuna eura, biti lociran na nekoliko lokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji, odnosno na Baniji, a planira zaposliti 1.500 ljudi i godišnje proizvoditi 25 milijuna komada peradi.

Iako MHP već godinama izvozi na tržište Europske unije, mnoge članice ga smatraju nelojalnom konkurencijom i odbijaju s njim surađivati.

Nizozemski su ga mediji, primjerice, nazvali »lisicom u kokošinjcu« i otkrili da dijelom posluje preko Cipra i plaća samo 0,1 posto poreza na dobit, a istodobno prima velike državne subvencije. Stoga su se pojavile sumnje oko porijekla njegova kapitala te eventualnog pranja novca i utaje poreza.

Europsko udruženjen peradara (AVEC) zatražilo je uvođenje sustava kontrole uvoza mesa iz MHP-a, a europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača COPA-COGECA tvrdi da postoji objektivan strah od nelojalne konkurencije ne samo na hrvatskom, nego i na europskom nivou.

Počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj i poduzetnik Ivica Pirić napominje da smo doveli najvećeg europskog investitora u ovom sektoru koji će novac uložiti u Hrvatsku.

Zajedno s državnim tajnikom Ministarstva poljoprivrede Tugomirom Majdakom nekoliko je puta posjetio proizvodne pogone MHP-a.

U razgovoru za Nacional Pirić nije skrivao da podržava MHP-ov projekt za razliku od farme koju u Lekeniku želi graditi drugi Ukrajinac Andrii Matiukha.