Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, drugoga zaredom, dok je euro ojačao jer bi Europska središnja banka (ECB) mogla povećati kamatne stope prije nego što se očekivalo.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 101,65 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 1,5 posto, pa je cijena eura skočila na 1,0735 dolara.

Tečaj dolara pao je i prema japanskoj valuti, za 0,6 posto, na 127,10 jena.

Prije dva tjedna dolarov indeks dosegnuo je 105,01 bod, najvišu razinu od 2002. godine, no u međuvremenu je potonuo više od 3 posto.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka već povećao kamate za 0,75 postotnih bodova.

A zapisnik s nedavne sjednice Feda, objavljen prošloga tjedna, pokazao je da su čelnici američke središnje banke spremni za daljnje povećanje cijene novca, da većina njih smatra da bi i na sjednicama u lipnju i srpnju bilo prikladno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova i da je gospodarstvo dovoljno snažno da to izdrži.

Međutim, nakon naznaka da je u ožujku inflacija dosegnula vrhunac, s obzirom da je u travnju blago popustila, na tržištu su prevladala očekivanja da će Fed u drugoj polovici godine usporiti tempo povećanja kamata, a možda čak i zaustaviti taj ciklus dok ne bude jasnije kako će se inflacija kretati ubuduće.

Zbog toga se sada na tržištu očekuje da bi se krajem godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, dok se još nedavno očekivalo da će dosegnuti i 3 posto.

Zbog toga je dolar oslabio. Tim više što i mnoge druge središnje banke zaoštravaju monetarnu politiku zbog previsoke inflacije.

Tako je, primjerice, prošloga tjedna središnja banka Novog Zelanda povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, na 2 posto, dok su monetarne vlasti Južne Koreje ponovno, drugi mjesec zaredom, povećale ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na 1,75 posto.

ECB najavljuje povećanje kamata

Uskoro bi moglo uslijediti i povećanje kamata Europske središnje banke (ECB), s obzirom da je inflacija u eurozoni dosegnula rekordne razine.

Kraj ECB-ova programa kupnje imovine može se očekivati na početku trećeg tromjesečja, napisala je prošloga tjedna predsjednica ECB-a Christine Lagarde u blogu.

“To bi nam omogućilo podizanje stope na našem sastanku u srpnju. Na temelju trenutačnih izgleda, vjerojatno ćemo biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja”, napisala je Lagarde, dajući najjasniju naznaku da ECB ide prema prvom povećanju kamatnih stopa nakon niza godina.

Tako se na tržištima očekuje da bi do rujna kamate mogle biti povećane za 0,50 postotnih bodova.

Trenutačno je ključna depozitna stopa središnje banke na minus 0,5 posto, dok je glavna stopa refinanciranja na nuli.

Daljnji porast stope ovisit će o izgledima inflacije, poručila je Lagarde, upozoravajući da se “tempo i ukupni opseg prilagodbe ne mogu odrediti unaprijed”.

Zahvaljujući tim najavama, europska je valuta, koja je mjesecima bila pod pritiskom zbog ruske invazije na Ukrajinu i zaostajanja ECB-a u zaoštravanju monetarne politike, prošloga tjedna znatno ojačala.