Sljedećega tjedna, 26. i 27. listopada, u Crikvenici će se ponovo okupiti vrhunski domaći i svjetski stručnjaci iz područja zdravstvenog turizma na Crikvenica International Health Tourism konferenciji (CIHT) koju zajednički organiziraju Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera i Turistička zajednica grada Crikvenice, uz suorganizatore Thalassotherapiju Crikvenica i Polikliniku Terme Selce.

Konferencija se održava jedanaesti put, a prvi put sudionici ove prestižne konferencije o zdravstvenom turizmu okupit će se u crikveničkom hotelu Miramare, koji je dio povijesti zdravstvenog turizma u našem kraju, a u potpunosti je obnovljen 2021. godine.

CITH je već odavno postao međunarodna konferencija, s obzirom da predavači, panelisti i sudionici dolaze s različitih strana svijeta, ali ove godine, naglašava doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, udruge koja okuplja 41 članicu iz segmenta zdravstva, zdravstvene industrije, turizma, znanosti i pratećih djelatnosti s ukupno oko 9.500 zaposlenika, imat će istaknutu nacionalnu komponentu.

Nacionalna strategija

To ne čudi jer je riječ o najvećoj, ali i najdugotrajnijoj, hrvatskoj konferenciji o zdravstvenom turizmu, zahvaljujući kojoj su učinjeni brojni značajni pomaci u reguliranju ovog važnog segmenta hrvatskog gospodarstva.

Što je i koliko učinjeno na pravnoj regulaciji u dva ministarstva koja dijele nadležnost za zdravstveni turizam – Ministarstvu turizma i sporta i Ministarstvu zdravstva – kroz sve ove godine te kako se potiče ovaj segment turističke, odnosno zdravstvene ponude, tema je o kojoj se ove godine neće govoriti samo »protokolarno«, već je njoj posvećen prvi panel u okviru konferencije.

– Zdravlje i kvaliteta života značajni su segmenti Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine pa je razumljivo da je došlo do kvalitetne intersektorske suradnje između dvaju ministarstava koji su pripremili zakonske, ali i financijske okvire kako bi područje zdravlja i područje turizma u segmentu koji zovemo zdravstveni turizam mogli kvalitetno zajednički provoditi i raditi. Ovo je izuzetna prilika da, na konferenciji koju i jedno i drugo ministarstvo već godinama podržavaju – sada i formalno u obliku supokroviteljstva organizatorstva, prikažu trenutnu situaciju, ali i rezimiraju do sada učinjeno. To je izuzetno važno jer će se vidjeti i za koje su se sve segmente i projekte, i javni i privatni sektor mogli i moći će se u budućnosti prijaviti, a sve to prezentirat će stručnjaci iz oba ministarstva koji na tome rade.

Očekujemo i prisustvo ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac i ministra zdravstva Vilija Beroša što dodatno pokazuje koliki je značaj zdravstvenog turizma i na razini nacionalne strategije, a istovremeno se potvrđuje podrška pozicioniranju CIHT-a kao nacionalne konferencije o zdravstvenom turizmu.

Oni koji prate ovu problematiku znaju da suradnja tih dvaju segmenata državne vlasti, o kome je uvelike ovisio i razvoj ZT-a, nije uvijek bila »idilična«, da su zakoni i pravilnici ponekad bili i kontradiktorni i da je trebalo puno truda i vremena da se oni usklade. Je li to konačno postignuto? Jesu li stvorene pretpostavke da se ZT razvija nesmetano i postane ono o čemu se već godinama, pa i cijelo desetljeće koliko traje i CIHT govori – važan segment hrvatskog turizma, zdravstva, a time i općenito gospodarstva?

– U svakom slučaju ovo je prilika da se pokaže da kohezija postoji i da su usuglašeni stavovi kako bi zakonski okviri iz područja zdravstva i iz područja turizma mogli zajednički funkcionirati i sazrelo je vrijeme da upravo taj segment izađe na vidjelo i da se počne primjenjivati za boljitak svih koji u tome sudjeluju.

Hibridna konferencija

CIHT je već dugo godina međunarodni po svome karakteru, predavači i sudionici dolazili su iz različitih dijelova svijeta, prenoseći i, što je još važnije, razmjenjujući iskustva. Ove godine očekuje se 15 predavača iz 7 zemalja, o kome je konkretno riječ? Osim predavača, koliko se očekuje sudionika?

– Što se Europe tiče, kada je riječ o predavačima, tu će biti predstavnici Slovenije, Austrije, Njemačke i Hrvatske, imat ćemo predavače iz Indije i SAD-a te iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i na taj način povezujemo većinu onih područja na kojima Klaster sa svojim članicama i u određenim partnerskim odnosima već duže vremena radi. Što se tiče sudionika, očekujemo ih između 150 i 200 koji će biti fizički na samoj konferenciji u hotelu Miramare u Crikvenici. Međutim, i ove godine će konferencija biti online i vidimo po prijavama da će i taj oblik komunikacije između predavača i publike biti prisutan.

Znači, nastavlja se hibridni oblik konferencije. Naime, pandemija koja je iza nas koja predstavlja iskustvo iz kojega smo puno naučili (ili smo barem trebali), CIHT-u je donijela i nešto dobro – 2019. godine održana je virtualna konferencija koju su pratili u čak 55 zemalja svijeta.

– Naravno da se nastavlja jer nam je vrijeme kroz koje smo posljednjih godina prolazili to s jedne strane nametnulo, a s druge strane pokazalo kao vrlo dobar način komunikacije, naročito ako na konferenciji žele sudjelovati i ljudi iz udaljenih područja pa sam put ili boravak predstavljaju problem, a teme su vrlo interesantne. S druge strane i u samom načinu poslovnog komuniciranja, gdje je, naravno, osobni kontakt najbolji, online varijanta sve se više koristi i predstavlja važnu mogućnost dogovaranja poslova. Naša konferencija 2020. je bila u potpuno hibridnom modelu što se pokazalo dobrim i mi ćemo taj način i dalje nastaviti implementirati.

Komplementarna medicina

Ove godine bit će otvorena i jedna zanimljiva tema koja samo potvrđuje holistički pristup zdravlju i potpuno je u skladu s trendom filozofije zdravog života i ravnoteže duha i tijela koja je, osobito nakon pandemije, postala jedan od glavnih pokretača turističkih kretanja. Riječ je o tradicionalnoj indijskoj medicini, ayurvedi i jogi, te o tzv. komplementarnoj medicini – šumskoj terapiji koja se u posljednjih godinu dana sve češće spominje i prakticira i u Hrvatskoj.

– Prednost naše regije, ali i cijele Hrvatske je prisustnost prirodnih ljekovitih činitelja koji definitivno mogu podići kvalitetu života, a s obzirom na to da je jedan od naših projekata stvaranje destinacije zdravlja i kvalitete života, želja nam je bila i na konferenciji prikazati međunarodna, ali i određena naša iskustva u tom području. Ako govorimo o šumskoj terapiji bit će prikazan projekt »Forestino« u čijom provedbi sudjeluje i koji je izradila jedna od članica Klastera, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Ike. Profesor Aleksandar Racz, koji je nedavno postao jedan od službenih, certificiranih učitelja u području šumske terapije, suradnik je na tome projektu i upravo on će prikazati do koje se razine došlo te koje su sve mogućnosti šumske terapije. Profesor Racz je certifikat dobio u Japanu, a to znači da ćemo od pravog čovjeka na pravom mjestu čuti sve o tome kako ležernom šetnjom šumom ili drugim prirodnim okruženjem ostvarujemo kontakt s prirodom, kako bi priroda mogla podržati naše zdravlje.

S druge strane, naš Klaster je prije dvije godine potpisao ugovor o suradnji s Ministarstvom Ayush Republike Indije i kao posljedica toga je i prisustvo troje predavača iz ministarstva Ayush na ovogodišnjem CIHT-u. Oni će govoriti o segmentu tradicionalne indijske medicine i kako je ona inkorporirana u svakodnevicu u samoj Indiji, te kako se i na globalnoj razini uključuje u liječenje, ali i podizanje razine ukupne kvalitete života. Tu moram naglasiti da imamo izuzetno kvalitetnu suradnju s indijskim veleposlanstvom i njegovom ekselencijom veleposlanikom Rajom Kumarom Srivastavom koji će također biti prisutan na konferenciji. Ova suradnja potaknuta je upravo željom da zajednički ukomponiramo elemente ljekovitih prirodnih čimbenika i onoga što zovemo klasična medicina, a s ciljem da podignemo kvalitetu zdravlja i život domicilnog stanovništva, ali da to onda ponudimo i kao proizvod našim gostima.

Tijekom boravka u našoj regiji predstavnici ministarstva Ayusha imat će radne posjete i kod pojedinih članica Klastera.

Kada je riječ o tradicionalnoj istočnjačkoj medicini ovo nije zapravo njihovo prvo pojavljivanje na ovom području nego svojevrsni nastavak suradnje koja traje već godinama, ne samo s Indijom, nego i s Kinom.

– Kada je riječ o Kvarneru, već dugo u opatijsku i crikveničku Thalassotherapiju dolaze provoditelji kineske medicine, a nekoliko puta boravili su i edukatori iz područja tradicionalne indijske medicine. Za to postoji i velik interes lokalnog stanovništva pa su i rezultati vidljivi. Taj kontinuitet nam je izuzetno bitan i upravo zbog toga ove godine imamo i poseban panel na tu temu.

Američka iskustva

Osim s Indijom, Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera ima i odličnu suradnju s američkim ACAP-om. Na dosadašnjim konferencijama puno se govorilo o američkim iskustvima, a iz svega toga proizašla je i ova suradnja koja je učvršćena i sporazumom o poslovnoj suradnji čijim potpisivanjem je označen početak novog zajedničkog pilot-projekta čiji je cilj razvoj i pokretanje integriranog medicinskog i wellness programa u Hrvatskoj za američko tržište, u prvom redu hrvatsku dijasporu.

– ACAP, odnosno Udruženje hrvatsko-američkih profesionalaca koje broji više od 2.500 članova hrvatskog podrijetla, ljudi koji su visoko pozicionirani u SAD-u u strukama kojima se bave, prvi put su ove godine svoju konferenciju, a bila je to sedma po redu, održali izvan Amerike, i to u Zagrebu.

Imali smo zadovoljstvo biti aktivni sudionici, a kao što ste prethodno spomenuli, prije godinu dana na prošloj njihovoj konferenciji u New Yorku potpisali smo zajednički sporazum o suradnji, uz sudjelovanje ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac i direktora HTZ-a Kristjana Staničića, gdje je upravo Kvarner izabran kao pilot-projekt za čitavu Hrvatsku, prvenstveno u području medicine životnog stila, tzv. lifestyle medicine.

Sada smo u završnim dogovorima o formiranju programa koji će na proljeće iduće godine biti aktivan. On predviđa da grupa koju će organizirati ACAP dođe u naš kraj provesti određeno vrijeme gdje će im biti ponuđeni programi u segmentima kvalitete života, turizma, kulture i gastronomije našega kraja i to kroz vrlo zanimljive sadržaje koji će biti pravovremeno prikazani. Taj projekt je aktivan i završavaju se i finaliziraju završni elementi.

Predstavnici ACAP-a i stručnjaci koji rade na projektu, osim što su neki od njih sudjelovali i na CIHT-u ranijih godina, bili su i na studijskom putovanju na Kvarneru.

– Bili su u našim zdravstvenim i turističkim institucijama i to je bio temelj stvaranja ovoga programa koji će biti ponuđen na tržište. Mi smo u vrlo aktivnom kontaktu.

Ono što je velika prednost projekta je da očekujemo da će pilot pokazati pozitivne rezultate i da se nakon toga može disperzirati na nacionalnu razinu, što onda otvara višestruke potencijale.

I ove godine na CIHT-u će se govoriti o američkim iskustvima. Konkretno, jedna od predavačica je gospođa Paula Wilson koja će govoriti o ulozi države u osiguravanju uspješnog i sigurnog poduzetništva medicinskog turizma, a predavanje će temeljiti upravo na svojim iskustvima iz SAD-a. Naime, zdravstveni turizam je vrlo složeni proizvod i uključuje i skrb za tzv. međunarodne pacijente, a tu je uloga države prilično značajna.

– Jako smo zadovoljni što je gospođa Wilson prihvatila poziv na konferenciju jer ona ima dugogodišnje iskustvo unutar javnog sektora u SAD-u i organizirala je javni zdravstveni sektor u državi New York. Drugi dio njezine profesionalne aktivnosti posvetila je radu u jednoj od najvećih američkih akreditacijskih kuća gdje je bila voditeljica risk menagmenta i kontrole kvalitete, što znači da je izuzetno dobro upoznata upravo sa značajem pravilne organizacije u cijelom postupku, ulogom državnih struktura, ali, naravno, i privatnog kapitala kako bi u zajedništvu ponudili najbolji mogući proizvod.

Naravno da su međunarodni pacijenti i pacijenti koji nisu domicilno stanovništvo izuzetno važni, osobito u Republici Hrvatskoj gdje više ne govorimo samo o turistima koji povremeno dolaze nego i o onima koji ovdje borave duže vremena, koji onda, između ostaloga, trebaju i zdravstvenu zaštitu. Tu je izuzetno značajan zajednički pristup organizaciji proizvoda tako da će biti interesantno čuti njezina iskustva, i s područja SAD-a, ali i međunarodna koja ona osobno ima.

Naime, kada govorimo o zdravstvenom turizmu, moramo uzeti u obzir i etičke, multikuluralne i jezične probleme. Moramo biti svjesni da nemamo svi isti pristup liječenju i prevenciji, i upravo je to razlog zbog čega treba imati vrlo jasne protokole, pravila po kojima se sve to provodi, i u zdravstvenom, i u turističkom sektoru, a osobito kada ih povežete. Tada kroz taj segment prikazujemo cijeli naš kraj, cijelu državu, kakvi smo u organizacijskom smislu u svim elementima života, ne samo zdravlja, tako da je dobro čuti iskustva drugih kako bismo ih onda mogli primijeniti i kod nas.

Suradnja i tehnologija

Za razvoj zdravstvenog turizma izuzetno je važno povezivanje različitih dionika. Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera jedan je od primjera da se upravo kroz suradnju svih, a to uključuje osim zdravstvenog i turističkog i sveučilišni sektor te prateće usluge, može stvoriti proizvod koji je konkurentan na tržištu te poticati ovaj segment ponude.

Na konferenciji će biti riječi i o različitim oblicima suradnje u ovom sektoru iz drugih zemalja, konkretno Udruge slovenskih toplica, ali i Europskog udruženja povijesnih termalnih gradova, čija predsjednica Simone Zagrodnik nije prvi put na CIHT-u. Bila je, naime, i lani.

– Nije bez razloga ponovo ovdje. Naime, vrlo aktivno razgovaramo o tome kako europske kontinentalne termalne gradove povezati s našim talasoterapijama, znači spojiti more i kontinent, njihove usluge i stvoriti zajedničku priču. Ona ima veliko iskustvo u toj organizaciji i pokazat će nam zašto je dobro da su dionici međusobno povezani, a da onda pojedini klasteri međusobno surađuju kako bi ukupnost suradnje bila još veća.

S druge strane, gospodin Iztok Altbauer je predsjednik slovenskog udruženja spa i wellness lječilišta i naš dugogodišnji suradnik, a namjera nam je da pokažemo dalje mogućnosti suradnje.

Treća sudionica ovog panela je Ivana Kolar, predsjednica obnovljene Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK-u koja će istaknuti prednost međusobne komunikacije i udruživanja jer pojedinačno smo svi zapravo mali i trebamo iskoristiti pojedinačne komparativne prednosti kako bismo svi zajedno imali pozitivne koristi.

Konferenciju će zaključiti još jedna od tema koja se provlači kroz CIHT već niz godina, a to je ono što čini budućnost zdravstvenog turizma – njegova povezanost s tehnologijama. Ovaj put predavači će se dotaknuti i teme umjetne inteligencije, ali i inovacija te izuzetno zanimljive teme o kojoj se sve više govori, a to je problem mikroplastike.

– Mislim da svi mi već živimo budućnost. Budućnost je već oko nas i mi smo je nesvjesno svjesni, koristimo je čim primimo naš mobitel ili želimo doći do bilo kojega podatka. I zapravo je moramo maksimalno prilagoditi našim potrebama.

Zadovoljstvo mi je da će nam jedna tema biti humanizacija u korištenju umjetne inteligencije, osobito u segmentu zdravlja jer nemojmo zaboraviti da izravni ljudski kontakt ne može ništa zamijeniti, barem ne na ovoj današnjoj našoj razni percepcije i nadam se da se to ipak neće promijeniti. No, u svakom slučaju ne smijemo bježati od tehnologije nego je trebamo na pozitivan način iskoristiti što će također biti izneseno kroz primjere i predavanja.

Također nam je zadovoljstvo da će predstavnik naše najveće farmaceutske kuće, Jadran galenskog laboratorija (JGL), govoriti o izazovima i eliminiranju mikroplastike, odnosno na koji način ona sada predstavlja prijetnju i na to kako ju se može eliminirati, a pogotovo kako to čini JGL kao globalna tvrtka koja intenzivno radi na tome.

Kada je riječ o tehnološkim temama, dolazi nam i Lejla Pock, direktorica Klastera zdravstvene tehnologije Štajerske. Oni su prije dva tjedna imali svoju prvu konferenciju iz biotehnologije. Naime, Štajerska i područje Graza žele se pozicionirali na razini Europe kao biotehnološko-farmaceutski centar i jako nam je drago da imamo direktni kontakt.

Predstavnici Primorsko-goranske županije i Sveučilišta već su bili na aktivnim razgovorima, te upravo dolaskom gospođe Pock tu suradnju želimo dodatno proširiti kako bi i istraživačko-znanstveni sektor, a i poduzetništvo mogli naći svoje mjesto u kooperaciji.

Važan dio CIHT-a su i radionice te B2B susreti jer je konferencija zamišljena kao mjesto susreta, razmjene znanja, iskustva i zajedničkog učenja.

– Klasičnih radionica ove godine neće biti kako bi se omogućilo što više izuzetno važnih B2B susreta. Upravo su zato i B2B sastanci potrebni, jer su predavanja jedan dio priče, a sve ono što slijedi – izravni kontakti sudionika konferencije, ključ daljnjih aktivnosti.

Hrvatskoj potrebno nacionalno udruženje zdravstvenog turizma

Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera u svojem imenu ima Kvarner, ali u njemu nisu članice samo s Kvarnera, tu su i istarske ustanove. Hoće li i njihovi predstavnici participirati u radu konferencije te koliko je važno da ovo područje – Istra i Kvarner – zajednički razvijaju proizvode zdravstvenog turizma jer, gledajući neke konkurente, i zajedno su vrlo mali? I što je s ostatkom Hrvatske? Bilo je, naime, pokušaja osnivanja sličnih klastera, no, čini se da oni nigdje nisu zaživjeli kao na Kvarneru.

– Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera najaktivnije je udruženje zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, temeljen na »Strategiji razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije« iz 2014. godine. Ustanove iz Istarske županije naši su članovi i namjera nam je i dalje regionalno raditi i otvoreni smo za različite oblike članstva. Zašto? Zato što je naše promišljanje da je upravo regionalni pristup ispravan i da je međusobno povezivanje dionika ključno u tome. Naši predstavnici iz drugih regija aktivno sudjeluju u radu konferencije i ostalih događanja, kao i javljanjem na projekte koje Klaster pokreće kako bi povezali, u ovome trenutku dvije županije, ali postoji mogućnost da se to proširi i dalje.

Na nacionalnoj razini je bilo pokušaja udruživanja i stvaranja klastera i uvjeren sam da jedino nacionalno udruženje, nacionalni klaster, mogu pozicionirati Hrvatsku na europskoj i svjetskoj mapi i u zdravstvenoj industriji i u zdravstvenom turizmu. Postoje danas određene intencije povezivanja dionika, aktivno surađujemo s jednom platformom i očekujem da ćemo u to uključiti i druge regije u Hrvatskoj, mi smo kontinuirano otvoreni za okrupnjivanje. Znam da je to i zajednička želja kako ministarstava, tako i nacionalnih i regionalnih politika, uključujući i privatni sektor, kako bi zdravstvena industrija i zdravstveni turizam bili značajna gospodarska grana u Republici Hrvatskoj koja će motivirati ljude da u njoj sudjeluju, uz investicije i u ljude, i u opremu i istraživanja, kao i u primjenu gotovih proizvoda.

Marijana Biondić: CIHT je za Crikvenicu izuzetno važan

– CIHT je za Crikvenicu i cijelu rivijeru izuzetno važan jer je crikvenička rivijera svoj razvoj započela upravo kao destinacija zdravstvenog turizma. To nam je prije jedanaest godina i bio poticaj da organiziramo skup o toj temi iz kojega je izrasla današnja konferencija. Želja nam je tada bila, a to je cilj CIHT-a i danas, povezati dionike ove specifične turističke ponude, kako bi razmjenjivali svoja znanja i iskustva.

Važnost CIHT-a prepoznata je i od strane dvaju ministarstava – Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva zdravstva. Oni je podržavaju dugi niz godina, a ove joj godine potvrđuju status najznačajnije konferencije toga tipa u Republici Hrvatskoj s internacionalnim karakterom.

Kao i svake godine, dolazi i veliki broj stručnjaka i sudionika s različitih strana svijeta, što nam je također važno i u promotivnom smislu, da upoznaju Crikvenicu, ali i cijeli Kvarner, kao destinaciju velikog potencijala.

Ove smo godine CIHT smjestili u obnovljeni hotel Miramare, čija je povijest vezana za razvoj zdravstvenog turizma na ovome području. Naime, u ovom hotelu otvorenom 1905. godine od samoga početka, točnije od 1906. godine, djelovalo je i lječilište u kome su se pružale različite vrste tada najmodernijih vrsta hidro i talasoterapija.

Prvo desetljeće CIHT-a je iza nas i ponosni smo što on iz godine u godinu raste – kako kvalitativno, tako i kvantitativno. Naši partneri prepoznaju CIHT kao konferenciju s kontinuitetom, vjerodostojnošću te kvalitetnim temama obrađenima od strane vrhunskih domaćih i inozemnih stručnjaka, kaže Marijana Biondić, direktorica TZG-a Crikvenice i organizatorica CIHT-a.