ZAGREB – Više od dva milijuna hrvatskih građana koji štede u drugom mirovinskom stupu mogu odahnuti, barem privremeno. Od drugog tromjesečja njihove ušteđevine za starost prestale su gubiti na vrijednosti te su djelomice nadoknadile štete iz veljače i ožujka, nastale zbog poremećaja u gospodarstvu i na burzama, prouzročenih pandemijom koronavirusa.

Bolji dani

Ne zaboravimo, na kraju prvog tromjesečja vrijednost štednje u četirima obveznim mirovinskim fondovima u drugom stupu pala je za 3,76 milijarde kuna, prema izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ukupni iznos štednje građana za mirovinu smanjio se na 108,6 milijardi kuna, ili za 3,34 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Za ilustraciju, zaposleniku koji je tijekom radnog vijeka na svom računu u mirovinskom fondu skupio 200.000 kuna štednje, koronavirus je u prvom kvartalu pojeo više od 6.600 kuna. Taj se podatak odnosi na 94 posto svih štediša, koji pripadaju najzastupljenijoj kategoriji B.

Kretanje vrijednosti njihove štednje može se pratiti putem indeksa Mirex B. Preostalih šest posto štediša, okupljenih u kategorijama A i C, uvijek prolaze slično – malo bolje, ili malo gore.

Međutim, u drugom tromjesečju nastupili su bolji dani. Pad vrijednosti štednje se zaustavio i počeo ublažavati.

Prema podacima portala Hrportofoilo, vrijednost Mirexa B od početka godine smanjila se 3,03 posto, što je ipak povoljnije od 3,34 posto, koliko se stanjila u prvom tromjesečju, prema Hanfi.

To znači da se gubitak štediše, koji je na kraju prošle godine imao 200.000 kuna, u svibnju ublažio na nekih 6.000 kuna.

Nepovoljan trend u veljači i ožujku poklopio se s nezapamćenim potresom na burzama, kada su su dionice u Americi i Europi, pa i na Zagrebačkoj burzi, strmoglavile za više od 20 posto.

Taj poremećaj pogodio je i vrijednosti državnih obveznica, u koje su mirovinski fondovi uložili više od dvije trećine štednje svojih članova. Dio obveznica također se prodaje na burzama.

Međutim, stanje se popravilo nakon što su središnje banke u SAD-u i Europi pokrenule opsežno monetarno popuštanje, ubacivši goleme injekcije novca u financijski krvotok, kako bi smirile stanje na financijskim tržištima.

U tome su zasad uspjele. Poremećaji su se ublažili, što se osjetilo i u Hrvatskoj, u njezinim mirovinskim fondovima.

Usprkos gubicima od početka ove godine, vrijednost ušteđevine građana u mirovinskim fondovima ostala je i dalje veća nego u istom razdoblju lani. Prema Hanfi, na kraju prvog tromjesečja vrijednost štednje bila je 0,49 posto veća nego godinu dana ranije.

Prema portalu Hrportofolio, ta je vrijednost 11. svibnja porasla 2,05 posto u odnosu stanje prije 12 mjeseci. Obje se vrijednosti, ponavljamo, odnose na golemu većinu hrvatskih štediša okupljenih u kategoriji koja se prati indeksom Mirex B.

Opasnost još postoji

Ipak, sve to ne znači da je opasnost od gubitka vrijednosti štednje za starost prestala. Sve ovisi o daljnjem razvoju krize. Mirovinski fondovi stalno tvrde da se ne treba uzrujavati zbog povremenih padova, jer se vrijednost njihove štednje dugoročno ipak povećava.

U posljednjih 18 godina, otkako su u Hrvatskoj uvedeni obvezni mirovinski fondovi u drugom stupu, vrijednost ušteđevine na računima naših građana prosječno je uvećavana za 5,3 posto godišnje. No, u te »kamate« nije uračunana inflacija.