ZAGREB – Iz godine u godinu u Hrvatskoj se smanjuje broj ugovora o koncesiji, kojima država na gospodarsko korištenje daje opće ili neko drugo dobro, ali se iz godine u godinu povećava broj koncesionara na pomorskom dobru.

Tako je gotovo svaki peti koncesijski ugovor onaj kojim se na korištenje daje pomorsko dobro. Nije to područje u kojem država ubere najviše naknade, ali su oni koji dobiju koncesiju na pomorskom dobru najneuredniji platiše i najveći dužnici, pokazuje to izvješće Ministarstva financija o provedenoj politici koncesija za prošlu godinu.

Poslovni interes

Na kraju prosinca prošle godine u Registru koncesija bio je 1.151 ugovor za koncesije na pomorskom dobru, od ukupno 4.683 ugovora. Uz to dio koncesija koje dodjeljuju lučke uprave također su koncesije za pomorsko dobro.

Iako je riječ o najatraktivnijem dobru koje država može dati u koncesiju, interes za ostvarivanje poslovnog interesa na njemu je sve veći, a lokalne i županijske vlasti koje uglavnom odobravaju koncesiju na pomorskom dobru najteže utjeruju potraživanja za koncesijsku naknadu ili za to imaju najmanje volje.

U prošloj je godini Hrvatska od koncesijskih ugovora za pomorsko dobro uprihodila naknadu od 101,7 milijuna kuna, to je zajednički prihod države, županija i gradova ili općina i dijeli se na trećine. Po svakom je ugovoru u prosjeku godišnji prihod od koncesije na pomorskom dobru donosio 88,35 tisuće kuna.

Uz to lučke uprave su od naknade za koncesiju koje one odobravaju na pomorskom dobru ubrale 54,35 milijuna kuna. Državni je proračun tako od svih koncesija na pomorskom dobru lani zaradio 156 milijuna kuna, što je 12 posto od ukupne koncesijske naknade koja je bila 1,3 milijarde kuna.

S druge strane dugovanja za koncesiju na pomorskom dobru imaju puno veći udio u dugovanjima jer koncesionari državi i lokalnim vlastima ne uplaćuju na vrijeme koncesijsku naknadu.

Dug na ime svih koncesijskih naknada na kraju godine bio je ukupno 126,3 milijuna kuna, od čega je 36,2 milijuna kuna otpadalo na naknadu za korištenje pomorskog dobra. To znači da su koncesionari koji državi plaćaju 12 posto naknade skupili čak 29 posto ukupnog duga.

– Koncesije na pomorskom dobru najveći su generator porasta dugovanja s osnova koncesijske naknade u 2021. godini, a odnose se na koncesije koje daju županije, općine i gradovi na pomorskom dobru, navodi Ministarstvo financija u svom izvješću.

Trećina naknade koja pripada županiji ili gradu i općini koji su odobrili koncesiju očito nije dovoljno jak motiv da taj novac i naplate ili je jača želja da se ne zamjere ili čak pogoduju onome tko je stvorio dug.

Prisilne naplate

Uz to evidentirali su i dug 11,7 milijuna kuna iz područja rudarstva, 17,6 milijuna kuna za korištenje voda te 21 milijun za poljoprivredno zemljište.

Ministarstvo ističe da naplate koncesijskih dugovanja uočenih tijekom 2021. godine, ali i ranijih godina, ukazuju na to da nerijetko davatelji koncesija ne provode adekvatna postupanja prisilnih naplata ili postupke raskida ugovora o koncesiji, što je obveza koja im proizlazi iz Zakona o koncesijama.

Podsjećaju i da je zakonska obveza davatelja koncesije pravovremeno uočavanje poteškoća kroz praćenje poslovanja koncesionara te pravovremeno reagiranje prilikom kašnjenja u plaćanju dospjelih obveza, pa bi se tako trebale »izbjegavati okolnosti koje vode u povećanje gubitaka uslijed nepostupanja davatelja koncesija, a koje su mogle biti uočene da se na primjeren način pratilo poslovanje koncesionara«.

Napominju i da Zakon o koncesijama propisuje strože prekršajne odredbe kako za davatelje koncesija tako i za koncesionare koji ne postupaju u skladu s ugovornim obvezama, ali i u skladu sa Zakonom o koncesijama.

Ništa ne govore o primjeni tih sankcija ni za one koji uživaju u državnom dobru ni za one koji su im to omogućili odobravanjem koncesije, pa bi se moglo zaključiti da na te prekršajne odredbe upozoravaju baš zato što se ne primjenjuju.

– Analizom raspoloživih podataka zaključuje se kako mali broj dužnika generira velike iznose dugovanja, a čije poteškoće u poslovanju značajno utječu na obvezu plaćanja naknade za koncesiju te se radi o problemima koji traju niz godina, a samim time iznosi dugovanja postaju sve značajniji i veći, navodi Ministarstvo financija.

Navode i to da se broj dužnika smanjuje s povećanjem iznosa duga, pa tako koncesionari čije pojedinačno dugovanje prelazi milijun kuna, a takvih je 23 iz svih područja, državi duguju ukupno 53 milijuna kuna, što je 42 posto ukupnog duga.

No, ta 23 dužnika čine tek 0,84 posto od ukupnog broja svih dužnika (2.718) koji lani državi nisu na vrijeme platili koncesijsku naknadu. S druge je strane najviše dužnika, njih 902, imalo dug do 500 kuna.