Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, 54. po redu, održao se od 15. do 19. siječnja i ugostio je više od sto predstavnika država, lidere civilnog društva, stručnjake, predstavnike mladih, društvene poduzetnike i novinske agencije, kao i predstavnike najutjecajnijih međunarodnih organizacija – ukupno više od 2.800 sudionika.

Ključne teme foruma bile su »Postizanje sigurnosti i suradnje u podijeljenom svijetu«, »Stvaranje rasta i radnih mjesta za novu eru«, »Umjetna inteligencija kao pokretačka snaga za ekonomiju i društvo« i »Dugoročna strategija za klimu, prirodu i energiju«.

Na forumu su uz ostale sudjelovali premijer Kine Li Qiang, državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken, savjetnik SAD-a za državnu sigurnost Jake Sullivan, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, brojni europski premijeri, među kojima i hrvatski Andrej Plenković, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se putem videoveze, izvršni direktor Microsofta Satya Nadella je diskutirao s osnivačem Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Klausom Schwabom, a sudionicima se obratio i izvršni direktor kompanije za razvoj umjetne inteligencije OpenAI Sam Altman u okviru debate »Tehnologija u turbulentnom svijetu«.

Debatni klub

Kao najveći svjetski rizici, odnosno rizici koji prijete »održivom razvoju« – mantri koja se već desetljećima provlači kroz ovaj debatni klub – navedeni su širenje dezinformacija, deficit povjerenja i kontrola umjetne inteligencije.

Pritom je skrenuta i pozornost na činjenicu da će tijekom ove godine gotovo 4 milijarde stanovnika Zemlje izaći na neki oblik izbora – parlamentarne, predsjedničke, lokalne, pokrajinske ili izbore za Europski parlament, što bi moglo povećati količinu i protok dezinformacija i lažnih vijesti, pogotovo ako je suditi po dosadašnjim američkim predsjedničkim izborima gdje demokratski i republikanski tabor ne prezaju od iznošenja prljavog rublja i lažnih informacija kojima nastoje difamirati protivničkog kandidata.

Problemi s opskrbom energije, uzrokovani ruskom invazijom na Ukrajinu i posljedičnim uvođenjem sankcija Rusiji, nisu u vrhu prioritetnih rizika, već mogućnost recesije i inflacija u SAD-u i Europskoj uniji.

Nisu zaobiđene ni klimatske promjene, svojevrsna konstanta među najvećim svjetskim rizicima na koju Svjetski ekonomski forum već desetljećima upozorava.

Ovogodišnji je Davos održan na početku potpuno neizvjesne godine po pitanju globalnih geopolitičkih previranja – od nastavka ruske agresije na Ukrajinu, rata u Gazi, incidenata u Crvenom moru koji preusmjeravaju svjetsku kontejnersku trgovinu i već utječu na pad prometa u mediteranskim lukama, poput Rijeke i Trsta – što je dominiralo gotovo svim održanim raspravama i panelima pa je (i) ovogodišnji Davos bio mješavina gospodarskih i sigurnosnih tema.

Europskoj komisiji u sadašnjem sastavu na čelu s Von der Leyen ovo je bio posljednji Davos, s obzirom na predstojeće izbore za Europski parlament u lipnju, a na Svjetski ekonomski forum je došla u gotovo punom sastavu, uz brojne premijere i šefove država članica, među kojima je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Europska se unija tako u Davosu suočila s činjenicom da njezina konkurentnost uvelike kaska za SAD-om i Kinom, a u zelenoj politici čak i za zemljama Bliskog istoka, koje ubrzano ulažu velika sredstva u obnovljive izvore energije, iako je u EU-u proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana prvi put nadmašila proizvodnju struje iz termoelektrana.

Europska unija u Davos je donijela i problem uvoza radne snage, s obzirom na to da joj svake godine nedostaje tri i pol milijuna radnika, te s tim povezan i problem migracija.

Nadalje, EU je dobila kinesku konkurenciju u proizvodnji električnih vozila, dok istodobno SAD znatnim subvencijama pomaže domaće proizvođače.

Tehnička recesija

S druge strane, eurozona je već u tehničkoj recesiji, no Europska središnja banka na proljeće još ne namjerava spuštati kamatne stope podignute kako bi se obuzdala inflacija, što je sredinom tjedna »potopilo« indekse europskih burzi, odnosno optimizam ulagača, a slične signale uputio je i američki Fed, zbog čega je Wall Street dva dana zaredom startao u crvenom, a pad njujorške burze pratila je i većina azijskih burzi.

Svjetski ekonomski forum tako ni ove godine nije donio neke velike novosti ili rješenja nekih od gorućih svjetskih problema. Istraživanje koje se svake godine provodi uoči godišnjeg sastanka u Davosu, a u kojemu je sudjelovalo više od 60 vodećih svjetskih ekonomista, pokazalo je da se globalna ekonomija suočava s godinom slabih izgleda za rast i neizvjesnosti koja proizlazi iz geopolitičkih sukoba, teških uvjeta financiranja i razornog utjecaja umjetne inteligencije.

Otprilike 56 posto anketiranih očekuje da će ukupni globalni ekonomski uvjeti ove godine oslabjeti, uz visok stupanj regionalnih razlika.

Dok većina predviđa umjeren ili jači rast u Kini i Sjedinjenim Državama, postoji širok konsenzus da će Europa ostvariti samo slab ili vrlo slab rast.

Izgledi za južnu i istočnu Aziju i Pacifik bili su pozitivniji, s velikom većinom ispitanih koja očekuje barem umjeren rast u 2024. Uzimajući, pak, u obzir komentare vodećih svjetskih središnjih banaka koje sugeriraju da su kamatne stope dostigle vrhunac, čak 70 posto ispitanih je ipak očekivalo da će financijski uvjeti popustiti kako inflacija pada dok istodobno trenutna zategnutost na tržištu rada popušta.

U studiji koju je objavio Svjetski ekonomski forum o »kvaliteti« ekonomskog rasta u 107 ekonomija, zaključuje se da većina zemalja raste na načine koji nisu ni ekološki održivi, ni socijalno inkluzivni, a generalna direktorica WEF-a Saadia Zahidi smatra da će »ponovno pokretanje globalnog rasta biti od suštinskog značaja za rješavanje ključnih izazova, ali sam rast neće biti dovoljan«.

Svjetski ekonomski forum je stoga priopćio da pokreće kampanju za definiranje novog pristupa rastu i pomoć kreatorima politika kako bi ga uravnotežili s društvenim, ekološkim i drugim prioritetima, i to je jedna od rijetkih konkretnih poruka ovogodišnjeg Davosa.

Davosom je dominirala i tema razvoja umjetne inteligencije, a primijećeno je da umjetna inteligencija nema isti utjecaj u razvijenim i nerazvijenim ekonomijama – dok je 94 posto ispitanika očekivalo da će umjetna inteligencija značajno povećati produktivnost u ekonomijama s visokim dohotkom u idućih pet godina, samo 53 posto predviđa isto za ekonomije s niskim dohotkom.

Elitistička priroda foruma čini ga savršenom metom teoretičara urote

Svjetski gospodarski forum (WEF) koji se tradicionalno održava u švicarskom skijalištu Davosu jedna je od omiljenih tema teoretičara urote i inspiracija za širenje laži, a takve teorije po mišljenju promatrača raspiruje dogovaranje svjetskih čelnika iza zatvorenih vrata, što pak potpiruje ideju da WEF predvodi tajnovito društvo Kabala.

No, val dezinformacija na društvenim mrežama koje se vežu uz WEF – poput pandemije COVID-19, koja je bila jedna od tema WEF-a 2020., a koju teoretičari urote zovu Velikim resetom, odnosno planom globalne elite za kontrolu nad svijetom – počeo se širiti internetom zbog sve očitijih pokazatelja da se globalna nejednakost povećava, smatraju analitičari, pa nevladina organizacija Oxfam tako upozorava da od 2020. imovina milijardera raste za 2,7 milijardi američkih dolara na dan, dok je inflacija istodobno progutala dio plaća za najmanje 1,7 milijardi radnika širom svijeta.

Činjenica da mnogi poslovni čelnici plaćaju desetke tisuća dolara da bi na njemu sudjelovali, odnosno elitistička priroda foruma, WEF čine savršenom metom teoretičara urote, jer je jako skup za sudjelovanje, i to samo uz pozivnicu, navodi Claire Wardle sa Sveučilišta Brown.