Sektor poduzeća, pogotovo velikih, ove godine ubrzano zadužuje kod domaćih banaka. Tvrtke uzimaju kredite za investicije, koristeći još uvijek povoljne kamatne stope i pazeći vjerojatno da i u ovim kriznim vremenima održe rast i tržišni udio.

No, najviše podižu kratkoročne kredite za obrtna sredstva čime financiraju nabavu koja je sve skuplja uslijed rasta cijena, te povećavaju zalihe zbog straha od nestašica uslijed pokidanih dobavnih lanaca.

Naravno, puno ovisi o djelatnosti tvrtke, međutim, ulazne cijene većinom im rastu brže od prodajnih, pa se u tom nestabilnom okruženju valja snaći: »hvatati« što niže cijene inputa, ostvariti što bolju realizaciju i pritom ostati konkurentan. Sve to traži i pojačane izvore financiranja, a neki bi se, upozoravaju analitičari, na tome mogli i »opeći«.

Uvjeti poslovanja sve su složeniji, a planiranje teško ili nemoguće jer kristalnu kuglu nema nitko. Uglavnom, ako se pogledaju brojke, prema podacima HNB-a iz srpanjskog broja »Makroekonomskih kretanja i prognoza«, financiranje poduzeća već je u prvom tromjesečju znatno poraslo, za gotovo milijardu eura, a snažan prirast njihovog financiranja kod banaka nastavljen je i drugom tromjesečju pa je ukupno povećanje duga tijekom prvih pet mjeseci iznosilo 9,2 milijardi kuna ili 10,3 posto.

Godišnji rast domaćih plasmana tako je u svibnju ubrzao na 12,3 posto.

Visok rizik

– Uslijed rastućih troškova zamjetno su povećane potrebe poduzeća za financiranjem tekućeg poslovanja pa je godišnji rast kredita za obrtna sredstva povećan s minus 1,2 posto krajem 2021., na gotovo 18 posto u svibnju.

Godišnji rast kredita za investicije također se ubrzao u odnosu na prethodnu godinu i u svibnju je iznosio 10,5 posto, navodi HNB, dodajući da je najveći rast zaduživanja velikih poduzeća, dok je kreditiranje mikro, malih i srednjih raslo upola sporije.

Rast plasmana ostvaren je, navode, u gotovo svim djelatnostima, najizraženije u prerađivačkoj industriji i ostalim djelatnostima u kojima se ističu opskrba električnom energijom, plinom i parom.

To snažno zaduživanje, po uvjetima koji su još uvijek povoljni, iako je cijena novca za ovaj sektor već krenula prema gore, u svojim su analizama komentirali analitičari Raiffeisen banke, koji upozoravaju na mogući rast loših, odnosno nenaplativih kredita u korporativnom sektoru.

– Poremećaji u lancima opskrbe povećavaju razinu neizvjesnosti te unose visok rizik u financijske odluke kod poduzetnika. Posljedično, dio poduzetnika će odluke o financiranju temeljiti na pogrešnim predviđanjima o promjenama cijena te će uz operativne gubitke ostvariti i gubitke na financiranju.

Stoga predviđamo pogoršanje omjera neprihodujućih kredita u segmentu poduzeća, uz porast rezerviranja za gubitke i smanjivanje stope povrata na kapital kod kreditnih institucija, ističu analitičari Raiffeisen banke.

Dakle, dio analitičara predviđa da bi dakle sektor poduzeća, s obzirom da se pojačano zadužuje, a uvjeti poslovanja su nestabilni, mogao prema kraju godine imati problema s otplatom kredita.

To bi značilo ponovni rast udjela loših kredita u ukupnima, nakon lanjskog trenda pada. HNB pak predviđa da će inflacija na postojećim, rekordnim razinama biti tijekom cijelog ljeta, da bi prema kraju godine ipak počela usporavati, no sve ovisi o situaciji s plinom i uvjetima njegove nabave.

Ako tu zaškripi, ni recesija nije isključena. Što se pak kreditne dinamike tiče, HNB nadalje procjenjuje da će se trend snažnog zaduživanja do kraja godine nastaviti, iako će se uvjeti financiranja vjerojatno pogoršavati, i to ponajprije opet zbog doprinosa poduzeća.

Trošak nabave

Naime, rastu i krediti građanima, ali poduzeća su ta koja ove godine predvode. U središnjoj banci dakle očekuju da bi ukupni plasmani, bez države, u 2022. mogli dosegnuti godišnju stopu rasta od 7,4 posto, što je, kažu, gotovo dvostruko više u odnosu na 3,9 posto zabilježenih u 2021.

– Ubrzavanje rasta u 2022. u najvećoj mjeri odražava snažno povećanje kreditiranja poduzeća za kojeg se ocjenjuje da bi do kraja godine moglo biti veće za čak 13,6 posto nego godinu ranije.

Intenziviranje rasta plasmana poduzećima moglo bi biti posljedica izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovine, što povećava trošak njihove nabave, kao i nastojanja poduzeća da se zaduže uz povoljne uvjete i time preduhitre očekivani porast troškova zaduživanja, poručuje HNB.

Brži rast proizvođačkih od potrošačkih cijena

RBA analitičari navode da se kod potrošača pojačava potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zbog državnog subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite.

U drugom polugodištu očekuju »sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena«.

Kod poduzeća pak očekuju »više stope rasta kredita nego kod stanovništva zbog toga što je rast cijena repromaterijala značajno veći od rasta potrošačkih cijena«.