Hrvatska poduzeća su likvidna i stabilna, a u zadnjem razdoblju su se razdužila, što znači da je njihova razina zaduženosti trenutno ispod europskog prosjeka.

To znači da imaju prostora za daljnje zaduženje, a pozitivna okolnost je i da su kamatne stope počele padati, što se najviše osjeti upravo kod sektora poduzeća, navodi se u analizi Hrvatske udruge banaka o perspektivi kreditiranja poduzeća u Hrvatskoj.

No, kada je riječ o kreditima građana, direktorica HUB-a Tamara Perko je podsjetila da je u fazi rasta kamatnih stopa taj prijenos u Hrvatskoj bio blaži no drugdje, pa tako i sada, kada je započeo ciklus pada kamata, može se očekivati blaži prijenos i s određenim vremenskim odmakom.

Kamatne stope

– Važno je i kakve su ugovorene kamatne stope, pa tako građani koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom neće doživjeti nikakve promjene, dok će onima s promjenjivom kamatnom stopom ovisiti koju su konkretno kamatnu stopu ugovorili, podsjetila je Perko.

Inače, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj je oko 3,7 posto, što je oko europskog prosjeka, dok se kamate na potrošačke kredite u Hrvatskoj kreću između pet i šest posto. Prema podacima HNB-a, gotovinski kredit rastu stopom od oko 15 posto godišnje, prosječno iznose oko 9.350 eura na prosječni rok otplate od 7,5 godina, no svaki peti novoodobreni gotovinski kredit u povećanom je riziku naplate.

Osim očekivanog blagog pada kamatnih stopa na kredite građanima, uskoro se može očekivati i manji broj bankarskih naknada. Podsjetimo, banke do kraja godine HNB-u moraju dostaviti metodologiju mijenjanja iznosa bankovnih naknada, a Perko kaže da se »može očekivati smanjenje broja tih naknada« te da će centralna banka imati transparentan uvid u sve aspekte i sve varijable određivanja pojedine vrste naknada.

Osim toga, ministar financija Marko Primorac je sredinom prošlog mjeseca najavio mogućnost isplate plaće na bankovni račun i podizanje financijskih sredstava s računa bez naknade, što bi se trebalo propisati zakonodavnim izmjenama, a u međuvremenu je Zagrebačka banka podigla neke naknade. U HUB-u navode da najavljeno ukidanje plaćanja naknada za osnovni račun nema veze s podizanjem naknada jedne banke.

Platni promet

– Dokaz tomu je činjenica da su druge banke već početkom i tijekom ove godine krenule dizati svoje naknade i to nakon dužeg razdoblja u kojem nije bilo podizanja tih naknada, izjavila je Perko i nabrojila neke od razloga za podizanje tih naknada, kao što su inflacija i rast troškova, primjerice transporta, pošte, energenata, dodavši da su banke u ovoj godini jednostavno morale odlučiti krenuti s povećavanjem naknada.

Od svih naknada, banke najviše zarađuju na naknadama za platni promet, slijede ih naknade vezane uz kreditne kartice, a naknade za vođenje računa su na visokom trećem mjestu. Upravo na naknadama i provizijama ostvarenima u sektoru kućanstava banke su zadnjih nekoliko godina ostvarivale veliki rast prihoda, koji su u 2021. iznosili 250 milijuna eura, godinu poslije više od 300 milijuna eura, a prošle godine oko 320 milijuna eura.

Tamara Perko,  direktorica Hrvatske udruge banaka / Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Već sada je ukinuta obaveza da se dio honorara, odnosno naknada, isplaćuje na žiroračune, iako velik broj građana još ne zna za tu informaciju. Građani »de facto« više ne moraju imati žiroračune u bankama, dovoljno je da se naknada isplaćuje na jedan račun i to može biti tekući račun, podsjetio je ministar Primorac još sredinom prošlog mjeseca.

Potreban rast korporativnih investicija

Zahvaljujući niskoj zaduženosti koja je ispod europskog prosjeka i visokoj likvidnosti, hrvatska poduzeća imaju značajne mogućnosti investiranja do 2030., tim više što se u nadolazećim godinama očekuje da će potencijal za poticanje gospodarskoga rasta ekspanzijom domaće potražnje s građevinarstvom u glavnoj ulozi oslabjeti, navodi se u analizi Hrvatske udruge banaka o perspektivama kreditiranja poduzeća u Hrvatskoj i dodaje da je rast korporativnih investicija u tehnologije i postupke radi povećanja izvoza najbolji način za održavanje dugoročnog tempa konvergencije prema prosječnom stupnju razvoja EU-a.

Trenutni BDP po stanovniku Hrvatske iznosi 76 posto prosjeka EU-a, a direktorica HUB-a Tamara Perko smatra da daljnjim rastom gospodarstva nije upitno da ćemo uskoro dosegnuti i 80 posto. »Međutim, ‘korak dalje’ će zasigurno zahtijevati veće investicije i to u visokoproduktivne djelatnosti«, ocijenila je Perko.

Prema podacima HUB-a, hrvatska poduzeća u prosjeku imaju četvrte najniže kamate na kredite u Europi, pri čemu im prosjek zaduživanja iznosi 4,8 posto, što nas svrstava u europski vrh po konkurentnosti kamatnih stopa. To sve ukazuje da postoje »jako dobri preduvjeti« da poduzeća krenu sa svojim investicijskim ciklusom, rekla je Perko.