U samo mjesec dana, od rujna do listopada, građanima Hrvatske život je poskupio za jedan posto, jer su toliko, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porasle cijene dobara i usluga na mjesečnoj razini.

U odnosu na listopad prošle godine potrošačke cijene su porasle za 3,8 posto, što govori o nastavku ubrzavanja inflacije u Hrvatskoj. Najveća je to mjesečna stopa inflacije u Hrvatskoj od veljače 2013. godine.

U odnosu na listopad prošle godine, najviše su, kao i prethodnih mjeseci, rasle cijene u kategoriji prijevoza, za čak 12,2 posto, što je posljedica rasta cijena goriva za 24,9 posto godišnje.

Naftni derivati

U listopadu ove godine hrana je u prosjeku skuplja 3,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Najveći rast cijena bilježe ulja i masti, za čak 20,4 posto, ali snažan rast cijena događa se i kod mlijeka, sira i jaja koji su skuplji 5,2 posto, ali i kruha i žitarica koji su u prosjeku skuplji 5,3 posto.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) ističu da je rast stope inflacije iz mjeseca u mjesec posljedica prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje, ali i konvergencije cijena prema europskom prosjeku, osobito kad su u pitanju usluge.

Navode da je prosječna inflacija u razdoblju od siječnja do listopada dosegnula dva posto.

Očekuju da bi do kraja godine inflacija trebala ostati na povišenim razinama i to uz nastavak pojačanih inflatornih pritisaka na cijene hrane koje će biti ključan generator rasta potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju.

To znači da se građani trebaju pripremiti da će do kraja godine rast potrošačkih cijena, kad je hrana u pitanju, ubrzavati.

– I dok je splet mjera monetarne politike u borbi protiv inflacije troškova razmjerno ograničen, Vlada je privremenu mjeru zamrzavanja cijene naftnih derivata s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka sredinom studenog produljila za još 30 dana, s iznimkom cijena premium goriva koje više neće biti limitirane.

Uz to, barem za sada, do travnja 2022. godine, ne bi trebalo doći do rasta cijena plina kućanstvima, ističu analitičari RBA-a.

Visoka neizvjesnost

Oni vrhunac inflatornih pritisaka očekuju u prvom tromjesečju 2022. godine. To znači da bi cijene najviše trebale rasti u prva tri mjeseca sljedeće godine. Nakon tog kvartala u Hrvatskoj bi tek trebao poskupjeti plin za kućanstva.

Ipak, iz RBA-a očekuju smirenje inflacije u drugoj polovici 2022. godine, ali uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe.

– Međutim, visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflacija mogla biti viša od trenutnih očekivanja, upozoravaju iz RBA-a.

Procjene da bi se inflacija trebala ispuhati u 2022. i 2023. godini dolaze i iz europskih financijskih institucija, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je jučer da te procjene nisu u potpunosti, ali su barem dijelom umirujuće.

Podsjetio je da je Vladina projekcija kako će inflacija u ovoj godini biti 2,4 posto, a Hrvatske narodne banke 2,1 posto, te je dodao kako su za rast cijena uglavnom »krivi« vanjski utjecaji, poput rasta cijena energenata, sirovina, problema u opskrbi.

– Naši građani, posebice oni srednje i starije životne dobi, dobro pamte kakav problem može biti inflacija.

Svjesni smo da ona ne utječe jednako na one s nižim primanjima i one koji imaju iznadprosječna primanja, jer je građanima s nižim plaćama udio hrane i komunalija u plaći puno veći nego onima koji imaju iznadprosječna primanja, kazao je Marić.

Iako Vlada zasad, osim ograničavanja cijena goriva, nema u planu poteze koji bi ublažili utjecaj inflacije, Marić kaže da se svakodnevno prati i analizira situacija.