SAD je uveo carine Kini te najavio Meksiku i Kanadi, ali i Europskoj uniji, pa svijet strahuje od trgovinskog i carinskog rata. Taj tempo zasad diktira Amerika, no podizanje trgovinskih barijera s jedne strane, obično rezultira sličnim odgovorom i s druge, pa je tako Kina već uzvratila protumjerom, dok Europa zbija redove, smišlja potencijalni uzvratni udarac, ali i otvara prostor za dijalog jer na dulji rok od carina nitko ne bi profitirao. Sve ovo je proteklih dana dobro streslo tržišta kapitala diljem svijeta koja su se potom donekle ipak oporavila zbog odgode primjene dijela carina i očekivanja o mogućem dogovoru.

Nestabilnosti i nesigurnosti – a mogući trgovinski ratovi to svakako jesu – ulagače tjeraju prema sigurnijim oblicima ulaganja, a tu je na prvom mjestu zlato koje se i sada pozicioniralo kao dobitnik. Nakon Trumpovih carinskih »intervencija« cijena zlata ostvarila je tako novi skok. Jučer su cijene zlata dosegnule novu rekordnu razinu, zbog pojačanih trgovinskih napetosti u odnosima Kine i SAD-a. U Europi je zlato na fizičkom tržištu poskupjelo jedan posto, na 2.869,79 dolara po unci, dok mu je na terminskom tržištu u SAD-u cijena porasla za 0,7 posto, na 2.895,86 dolara.

Time se uzlet potražnje i cijene za zlatom i u 2025. samo nastavio. Naime, cijelu prošlu godinu obilježila je velika potražnja za zlatom, koju su generirale središnje banke koje »bildaju« svoje zlatne rezerve. Svjetsko vijeće za zlato (WGC) tako je jučer objavilo da je svjetska potražnja za zlatom u 2024. dosegnula najvišu razinu otkada objavljuje podatke, a veliki kupci bile su ponovo središnje banke.

Podaci kažu da je potražnja za zlatom lani dosegnula 4.974,5 tona i bila je veća za jedan posto nego u 2023., pri čemu su središnje banke kupile više od tisuću tona, i to treću godinu zaredom. Najviše je zlata kupila poljska središnja banka, potom Indija i Turska.

Zlato je stoga lani na fizičkom tržištu poskupjelo 27 posto, najviše od 2010. Analitičarka WGC-a Louise Street izjavila je da bi »u 2025. glavne teme trebale biti geopolitička i makroekonomska neizvjesnost i podržati potražnju za zlatom u ulozi instrumenta za pohranu bogatstva i zaštitu od rizika«. Priopćenjem su se jučer oglasili i iz Centra Zlata pa kažu da se čini da uvođenje carina ima pozitivan utjecaj na jednu skupinu ulagača, a radi se o investitorima u zlato.

Navode da je »cijena zlata od Trumpove pobjede na izborima u novom trendu visokog rasta pa je tako opet probila svoj povijesni vrhunac: trenutno iznosi 2.860 dolara po unci, čak 7 posto više nego prije samo 30 dana i nevjerojatnih 48 posto više nego prije 12 mjeseci«. Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, kaže da zlato, kao imovinska klasa, među investitorima nosi reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima, zbog čega potražnja za žutim plemenitim metalom u zadnje vrijeme raste.

– Strah od globalne recesije koja bi mogla započeti kao posljedica trgovinskih ratova zadnjih se mjeseci itekako osjeti na investicijskim tržištima. Činjenica je da se nalazimo u neizvjesnim vremenima te nitko ne zna kako će se situacija rasplesti. U takvim okolnostima, ne čudi da se mali, ali i veliki ulagači okreću zlatu koje se tijekom povijesti nebrojeno puta dokazalo kao odličan način očuvanja kapitala u turbulentnim vremenima, ističe Ivanović.