Carinska uprava Ministarstva financija izvijestila je u četvrtak da je u svrhu osiguranja informiranja, odgovora na upite i davanja savjetodavne podrške hrvatskim izvoznicima u vezi s problematikom eventualnog uvođenja carinskih tarifnih mjera u SAD-u osnovala je tim za podršku hrvatskim izvoznicima.

Kontakt osoba u tom timu je Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja za carinski sustav ([email protected] tel. 6211 274).

Članovi tima su Mihaela Kleković za postupak izvoza općenito ([email protected] tel. 6211 407); Branka Tuđen – za područje podrijetla robe ([email protected] tel. 6211 315); Sanja Despotović – za područje carinske tarife ([email protected] tel. 6211 326); Irena Šćulac – za područje carinske vrijednosti ([email protected] tel. 6211 318).

Podsjetimo, SAD je uveo 12. ožujka carine od 25 posto na uvoz aluminija i čelika iz cijelog svijeta. Naknadno su od 3. travnja na snazi američke carine također od 25 posto na sve automobile i dijelove automobila koji se ne proizvode u SAD-u.

Na snazi su i carine od 10 posto na većinu roba koje se uvoze iz SAD-a, dok su “recipročne”carine, koje su članicama EU ‘odrezane’ u visini od 20 posto, jučerašnjom odlukom američkog predjsednika Donalda Trumpa suspenidrane na 90 dana.

Ranije danas iz Hrvatskih izvoznika (HIZ) istaknuli su da jučerašnja američka odgoda recipročnih carina ne znači puno ako je izgledno da će se veća carina ipak kroz koji mjesec primjenjivati.

Stanje je fluidno, agonija se produžava, a budućnost poslovanja i izvoza dijela poduzeća neizvjesna, poručuju.

Odluke SAD-a o uvođenju carina stvaraju veliku neizvjesnost i zabrinutost o budućnosti daljnjeg plasmana proizvoda na tržište SAD-a, i to kako kod izravnog hrvatskog izvoza u SAD, tako i kod neizravnog izvoza u smislu proizvodnje intermedijarnih proizvoda za druge europske proizvođače koji su ovisni o izvozu na američko tržište.

“Za Hrvatsku to znači niži izvoz roba na naša dominantna tržišta u Europskoj uniji, kao i nižu potražnju za izvozom hrvatskih usluga u turizmu, IT sektoru i povezanim djelatnostima.

Pad potražnje za europskim izvozom, kako na tržištu SAD-a tako i na drugim tržištima, koja će istodobno biti pogođena nižom potražnjom, imat će značajne učinke na sporiji rast BDP-a svih članica Europske unije pa tako i Hrvatske, a kod mnogih velikih članica EU-a te za Uniju u cjelini to znači izvjestan ulazak u recesiju s produženim djelovanjem”, upozorili su u četvrtak iz HIZ-a.