Gotovo pet i pol milijardi kuna iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost u narednom će periodu biti namijenjeno komponenti razvoja konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, najavio je u riječkoj lučkoj upravi ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Od tog iznosa, čak milijarda i pol predviđena je za razvoj i proizvodnju autonomnih vozila tvrtke Rimac.

Nacionalni plan za oporavak i otpornost financijski je težak 47 milijardi kuna koje će Hrvatskoj biti osigurane kroz Plan za oporavak Europske unije.

Više od polovice tog iznosa namijenjeno je gospodarstvu, ukupno 26,2 milijarde kuna, od čega je oporavku i razvoju prometnog sektora namijenjeno već spomenutih pet milijardi i 490 milijuna kuna.

Sto posto bespovratno

– Ta sredstva su prilika za sve u resoru, pošto je riječ o sto posto bespovratnim sredstvima, za razvoj, kroz najbitnije reforme koje moramo provesti, a navedene su u nacionalnom planu.

To je reforma cestovnog sektora koja ide svom kraju, nakon što smo refinancirali dugove, spojili tvrtke Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb. Ostaje nam još uvođenje novog sustava naplate cestarine.

S tim sustavom reforma će biti završena. Tu je i reforma željezničkog sektora, za nas reforma svih reformi, najveća koju planiramo i u koju ćemo uložiti najviše sredstava, ne samo kroz Plan za oporavak i otpornost, nego i u sklopu novog opertivnog programa, kroz koji će najveći dio sredstava biti uložen upravo u željeznicu.

Tu je još reforma pomorstva i unutarnje plovidbe, unapređenje sustava javnog prijevoza te ekologizacija prometa, rekao je ministar, najavivši u sklopu reforme pomorstva i donošenje novog Zakona o pomorskom dobru, te niz drugih zakona vezanih uz pomorstvo, ali i cestovni i željeznički promet.

Najavio je i sklapanje takozvanog PSO ugovora za cestovni promet, odnosno obaveze održavanja prometa, uz državne poticaje.

Autonomna električna vozila

Butković je najavio i nabavu novih, električnih brodova i katamarana za pomorski putnički promet, novih električnih skela za riječni promet, obnovu tramvajske mreže u Zagrebu i Osijeku, uz ulaganja u javni gradski promet u drugim gradovima, niz ulaganja u željeznicu i vlakove te brojne druge projekte, kojima je svima zajednički nazivnik, uz oporavak i razvoj, ekološka komponenta, odnosno “zelene” tehnologije usmjerene ka očuvanju okoliša, energetskoj učinkovitosti i korištenju pogona bez fosilnih goriva.

Uvjerljivo najveći dio “prometnog” kolača, čak milijardu i pol kuna, namijenjen je istraživanju, razvoju i proizvodnji vozila nove mobilnosti, odnosno autonomnim vozilima, te gradnji prateće infrastrukture.

Butković je istaknuo kako je riječ o razvoju i proizvodnji električnog vozila pete razine autonomije i prateće infrastrukture za korištenje takvih vozila.

– To je sigurno jedan od najzvučnijih projekata iz ovog programa, ujedno i financijski najveći. Ujedno je riječ i o najvećem projektu iz privatnog sektora, za koji se Vladi često prigovara da ga ne potiče dovoljno kroz Nacionalni plan oporavka.

U programu vezanom za promet 2,6 milijardi namijenjeno je upravo privatnom sektoru, gdje je, uz razvoj vozila pete generacije autnomije i program sufinanciranja nabave vozila na alternativne pogone, kao i razvoj infratrukture za takva vozila u cestovnom prometu i drugi projekti, rekao je Butković.

Gradnja infrastrukture za električna vozila

Što se autonomnih vozila tiče, riječ je o investiciji koju planira tvrtka Rimac, u novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prometom u Zagrebu, razvojem potpuno autonomnih vozila, sposobnih za vožnju bez vozača, odnosno čovjekove asistencije, samo uz pomoć kamera, senzora i umjetne inteligencije, a u prvom redu bi se koristila kao taksi vozila na području Grada Zagreba.

Osim samih vozila, njih 700, koliko ih Rimac za početak planira proizvesti, tim je projektom predviđen razvoj i gradnja infrastrukture za održavanje i punjenje tih vozila koja bi, prema projektu, bila povezana u integralni sustav sa ZET-om i zagrebačkim prigradskim željezničkim putničkim prijevozom.

– Nije riječ samo o investiciji tvrtke Rimac, jer u cijeli će projekt biti uključen niz drugih tvrtki, kao i Sveučilište te brojne druge institucije u Hrvatskoj, naglasio je Butković.

Inače, tvrtka Rimac je za ovaj projekt već izradila prototip vozila, a uz njega se razvija i prateći softver za upravljanje. Ukupna vrijednost ove investicije procjenjuje se na čak 3,4 milijarde kuna, testiranja cijelog sustava trebala bi započeti 2023. godine, a serijska proizvodnja i stavljanje vozila u komercijalnu upotrebu trebali bi započeti godinu dana kasnije.

Prilika i za brodogradilišta

Priliku za obilno sufinanciranje dobit će i Končar, kroz planiranu nabavku novih tramvaja i vlakova, ukupne vrijednosti oko pola milijarde kuna. Barem u teoriji, priliku za zaradu od 300 milijuna kuna će dobiti i domaća brodogradilišta, na natječajima za gradnju šest novih električnih brodova za pomorski putnički prijevoz.

Radi se o planiranoj gradnji tri manja broda i tri katamarana koji bi plovili na kraćim linijama prema bližim otocima, a jedna od linija koju će takvi, električni brodovi pokrivati je i ona Mali Lošinj – Unije – Susak.

Kada je riječ o uvođenju novog, beskontaktnog, sustava naplate cestarina, Butković je najavio kako će natječaj za izradu novog sustava, procijenjene vrijednosti od pola milijarde kuna, biti raspisan najvjerojatnije tijekom jeseni.

Na pitanje novinara kako će sustav funkcionirati u praksi, Butković je odgovorio kako će biti riječ o nekoj vrsti elektroničke vinjete koja će omogućiti promet svim dionicama autocesta u hrvatskoj bez zaustavljanja na naplatnim kućicama.

Razvoj luka u PGŽ-u

Kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti planirano je i ulaganje u lučku infrastrukturu na Jadranu.

U PGŽ bi se kroz plan financirala četiri projekta; rekonstrukcija trajektne luke Mišnjak, procijenjene vrijednosti 35 milijuna kuna, obnova obale u luci Rab, vrijedna 37,4 milijuna kuna, dogradnja pristana i trajktne rampe na Susku, vrijedna 35 milijuna kuna, te obnova i dogradnja luke Martinšćica na Cresu, vrijedna 52 milijuna kuna.