OPATIJA – Budućnost plinskog poslovanja i plinske infrastrukture u Europi mora u fokus staviti niskougljične plinove – vodik i biometan, najavio je Andrea Stegher, koji će uskoro preuzeti mandat predsjednika Međunarodne plinske unije, na 36. Međunarodnom susretu stručnjaka za plin koji se od 16. do 18. lipnja održava u opatijskom Grand Hotelu Adriatic. Na skupu se okupilo 350 sudionika, od kojih je oko stotinu stranih, iz 18 zemalja.

Svoje proizvode i usluge predstavljaju ukupno 24 izlagača, od čega je devet iz inozemstva. Kroz tri dana održavanja skupa bit će održan niz predavanja, panel diskusija i okruglih stolova, podijeljenih u deset tematskih cjelina koje obrađuju praktički sva područja plinskog biznisa.

Skup je službeno otvorila Kristina Posilović, savjetnica ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, ističući kako Europa, unatoč brojnim društvenim izazovima s kojima se suočava, i dalje računa na plin i fleksibilnost plinske infrastrukture. Posilović je kao najznačajniji događaj u plinskom gospodarstvu u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana navela puštanje u pogon LNG terminala na Krku.

EU zeleni plan

– Terminal za ukapljeni prirodni plin radi već šest mjeseci, pri čemu LNG Hrvatska intenzivno radi na unapređenju i proširenju usluga, posebno u segmentu prometa, čime može ostvariti svoj puni potencijal, rekla je Posilović.

Prirodni plin u tranziciji k niskougljičnoj ekonomiji, kroz Europski zeleni plan i dalje će, istaknuo je u uvodnom predavanju Stegher, još dulje vrijeme zauzimati značajno mjesto u energetici, no budućnost je u vodiku i biometanu, kao plinovima s praktički nultom emisijom CO2 i utjecajem na klimatske promjene.

– Za taj prijelaz potrebne su nam inovacije, prije svega. Korištenju vodika treba prilagoditi i kompletnu plinsku infrastrukturu, u prvom redu plinovode, ali i uređaje koji koriste plin, poput bojlera za centralno grijanje. Potreban je i pragmatizam, jer u konačnici moramo osigurati pouzdanu i pristupačnu opskrbu, u svim uvjetima, rekao je Stegher, naglašavajući kako će, osim vodika, biti potrebno osigurati i proizvodnju biometana, ponajprije iz raznih vrsta otpada.

– Biometan se može proizvoditi iz dijela kućnog otpada, ali i iz otpada u poljoprivredi. Važno je da se proizvodi iz poljoprivrednog otpada, kako proizvodnja plina ne bi bila u sukobu s proizvodnjom hrane, kazao je Stegher. Istaknuo je značaj prirodnog plina kao goriva sa znatno manjom emisijom štetnih plinova u odnosu na ugljen ili naftu, koji bi u prijelaznom razdoblju trebao zauzeti još značajniji udio u proizvodnji električne energije, a posebno kao ukapljeni plin (LNG), za pogon brodova i kamiona.

– LNG je nafta budućnosti u tom segmentu. Zbog toga je značajno da je i Hrvatska pustila u pogon LNG terminal u ovom dijelu Europe, rekao je Stegher, dodajući kako će potražnja za LNG-jem na svjetskom tržištu rasti još godinama, ponajprije zahvaljujući rastu potražnje na azijskim tržištima, poput kineskog, gdje potrošnja plina svake godine raste u volumenu jednakom ukupnoj godišnjoj potrošnji plina u Francuskoj.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić je istaknuo kako u Hrvatskoj ima prostora i za povećanje potrošnje, kao i za smanjenje emisija CO2, zamjenom drugih fosilnih goriva – nafte i ugljena prirodnim plinom.

– U zemljama s većim BDP-om od hrvatskog potrošnja prirodnog plina je iznad tisuću kubičnih metara po stanovniku, a imamo i zemalja u kojima je potrošnja preko dvije tisuće kubika po stanovniku. U Hrvatskoj potrošnja iznosi oko 750 kubika po stanovniku i prostora za povećanje ima, ali se mora jače raditi na razvoju gospodarstva, kazao je.

Pudić se osvrnuo na potpunu liberalizaciju tržišta prirodnog plina, od 1. travnja ove godine,

Veliki izazovi

– Neki distributeri u obavezi javne usluge opskrbe potrošača plinom zadržali su svoja područja, neki su ih proširili, a neki i izgubili. Lokalni distributeri u većini su slučajeva sklopili tržišne ugovore sa svojim potrošačima, a vidljiv je trend okrupnjivanja distributera pa je tako HEP Plin kupio nekoliko lokalnih distributerskih tvrtki. Prije je gotovo svaka općina imala svoju distribuciju, a o cijenama je odlučivala lokalna samouprava. Izazovi pred distributerima znatno su veći u okolnostima slobodnog tržišta, pa dolazi do okrupnjivanja i vjerujem da će se to nastaviti kroz idućih petnaestak godina, rekao je Pudić, kazavši kako očekuje da će u tom razdoblju broj opskrbljivača biti sveden na pet do šest. Istaknuo je i da potrošači koji do sad nisu sklopili tržišne ugovore s distributerima, a takvih je još uvijek većina, to mogu učiniti u bilo kom trenutku.

Globalne teme – tranzicija s prirodnog plina prema vodiku i biometanu, kao i sukob između planova za smanjenje emisija stakleničkih plinova i rastuće potražnje za energijom u svijetu bile su glavne teme prvog dana skupa, no dio izlaganja bio je vezan i za lokalne teme.

Tako je predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić najavio ulaganja u nove plinske kogeneracijske elektrane, u prvom redu u Zagrebu, ali i Osijeku te pretvaranje TE Rijeka u kogeneracijsku termoelektranu na prirodni plin, što su, doduše, iz HEP-a najavljivali već godinama, ali do sad ništa nije učinjeno po tom pitanju.