RIJEKA  Umjesto na probleme, država se sada mora fokusirati na rješenja, a rješenje je u uspješnim tvrtkama, investicijama, inovacijama, svemu onome što u 2021. može kreirati novi rast, poruka je to financijaša i poduzetnika i s nedavnog skupa Hrvatskog tržišta novca. Na njemu je sudjelovao i novi šef HUP-a Marin Pucar, inače predsjednik Uprave Podravke, koji je u tom svojstvu i govorio na panelu »Prilika za nove impulse gospodarstvu«, pri čemu se vrlo konkretno založio za oslobođenje kompanija od poreza na reinvestiranu dobit.

Investicijski ciklus sada je, kazao je, prijeko potreban, a bio bi to značajan poticaj tvrtkama da se odvaže na ulaganje. Pucar je kazao da je prva faza suočavanja s ovom krizom bila faza stabilizacije. Ona je, kaže, odrađena na visokom nivou: definirali smo prioritete kroz očuvanje radnih mjesta čime smo očuvali velik dio gospodarstva. Sada slijede, opisao je, faza dva i tri, pri čemu se u drugoj fazi treba orijentirati na poticanje investicija, a u trećoj na što bolje iskorištenje EU-fondova.

Veliko opterećenje

– U neizvjesnom razdoblju često i segment gospodarstva koji ima potencijala za investicije ponekad te investicije malo odlaže. Bitno je stoga da gospodarstvo i u ovom neizvjesnom razdoblju krize dobije dodatni poticaj da krene s investicijama bez odgode. Znači, i kod onog dijela gospodarstva koji ima potencijala, kojem su investicije zasigurno bile u planu, možda su sada na čekanju za neka izvjesnija i bolja vremena. Stoga bi potez da ih se oslobodi poreza na reinvestiranu dobit svakako dobro došao. Imamo iskustva u nekim zemljama gdje poslujemo (Podravka, op. a.) da je sve što investiramo u tehnologiju i automatizaciju oslobođeno poreza na dobit te bi svakako trebalo razmisliti da i to bude dodatni poticaj i impuls gospodarstvu, rekao je Pucar.

– Da, to je dobra ideja, komentirao je, na naš upit, Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, ovu inicijativu. Vučić kaže da »JGL kontinuirano investira i reinvestira jer preko 80 posto ostvarene dobiti ostaje u kapitalu kompanije te se koristi za investicije u rast i razvoj.«

– Upravo su digitalizacija i automatizacija razvojnih i proizvodnih procesa fokus JGL-a posljednjih nekoliko godina, a za razdoblje pred nama planiramo još snažnije krenuti u tom smjeru. Što se tiče novca koji će Hrvatska dobiti iz Europske unije, još uvijek nismo upoznati s detaljima, ali očekujemo da će privatni sektor, a posebice farmaceutska industrija svakako biti uključena, s obzirom na to da je poimence navedena u dokumentu europske strategije. JGL ulaže u visoku tehnologiju, zelenu energiju i održivi razvoj, što su i prioriteti EU-a, kaže Vučić.

Da bi kompanijama trebalo dati dodatan poticaj putem oslobađanja od poreza na reinvestiranu dobit, misli i direktor Alarmautomatike, Boris Popović, koji upozorava da smo kao sustav najviše porezno opterećeni u cijeloj istočnoj Europi, a imali smo i prije krize najslabiji rast i nisku produktivnost. To da rad i kapital ne idu zajedno je floskula – što je više kapitala po zaposlenom, veća je produktivnost i veće su plaće, kaže Popović, dodajući da jedan američki autor dijeli tvrtke na tri tipa: produktivne, neproduktivne i destruktivne, pri čemu su produktivne one koje pokreću društvo, otvaraju nova tržišta i nove proizvode. Naša ekonomija tu stoji dosta loše, jer se previše fokusiramo na ove destruktivne.

– Kada bi se jače poticale investicije u istraživanje i razvoj, marketing i servise – jer to stvara najviše dodane vrijednosti – odnosno kada bi se porezno to tretiralo drukčije kroz oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit, naravno da bi se više ulagalo i bilo više novih proizvoda, uz veći izvoz i više kvalitetnih radnih mjesta, misli Popović. Podsjeća da su svojevremeno postojale olakšice u porezu na dobit kojima se poticao R&D, no već godinama, kaže, toga nema.

Loša konkurentnost

Na opasku da umjesto da se trudimo promijeniti strukturu ekonomije, koja je nevaljala i bez korona-krize, mi se trsimo održati postojeću (što je svakako za pozdraviti u krizi, no sada treba ići dalje), Popović veli da je restrukturiranje ekonomije prioritet. To su, kaže, strukturne reforme o kojima se toliko priča.

– U COVID-krizi naša je vlada vrlo pohvalno reagirala, brzo i dobro, najbolje od svih zemalja u regiji, da se spase radna mjesta i održi ekonomija, ali sada je vrijeme da se postave pitanja – kamo želimo ići, što ćemo razvijati, što će nam donositi prihod u budućnosti. Po konkurentnosti smo zadnji u Europi, a nažalost, naša županija, Primorsko-goranska, po produktivnosti još i kaska za hrvatskim prosjekom, veli Popović. Što se tiče EU fondova, Alarmautomatika, veli, stoji jako dobro, jer su dobili dva projekta iz one stare omotnice, a vjerojatno će i treći. Vezano za novu financijsku omotnicu i fond »Sljedeća generacija«, tu treba ići maksimalno kapilarno, da se taj novac spusti što dublje u gospodarstvo. Na pitanje »tko treba napraviti prvi korak«, Popović kaže da Vlada postavlja okvir: »Ono što stimuliraš to ćeš i dobiti: ako stimuliraš prošlost – dobit ćeš prošlost, a ako se fokusiraš na budućnost – onda ćeš imati budućnost.«