ZAGREB Novac kojim ste kreditirali Hrvatsku prebacite u Ukrajinu ili druge zemlje srednjeistočne Europe, poput Litve. Preporučila je to jedna od najvećih britanskih banka, Barclays banka svojim klijentima jer su njezini analitičari nakon posjeta Zagrebu uvjereni da hrvatska Vlada nije učinila dovoljno da izbjegne pad kreditnog rejtinga iz investicijskog u kategoriju »junk« (smeće).

   – Nakon sastanaka u Zagrebu mislimo da je realno da će Hrvatska u ožujku izgubiti postojeći investicijski rejting, upozoravaju ulagače u hrvatske obveznice iz banke koja je generalni sponzor Premier lige. Ipak, ističu da ne vjeruju da će pad kreditnog rejtinga za Hrvatsku imati iste posljedice kao u Mađarskoj. Nakon pada rejtinga, mađarska valuta je u siječnju zabilježila povijesni pad, a kamate na obveznice su u jednom danu rasle i za pola postotnog poena i sredinom siječnja iznosile su 11,3 posto.

   Napominju i to da je kreditna agencija Fitch dala Hrvatskoj još malo vremena da pokaže spremnost na strukturne reforme, te ističu da je najveći problem to što je Vlada u proračunu za ovu godinu izabrala pravi smjer, ali da su promjene koje on donosi premalo i da su spore.

   – A start… but still too little, too slow (to je početak, ali još uvijek premalo i presporo), slikovito poteze Vlade ocjenjuju u jednoj od jednoj od najutjecajnijih europskih banaka. Kao pozitivan primjer ističu da je po prvi put u povijesti Hrvatska srezala proračunsku potrošnju u odnosu na prethodnu godinu, da deficit pada sa 5,5 posto BDP-a iz 2011. godine na 3,8 posto u ovoj godini. »Vladine su mjere jednokratne i nedovoljno ambiciozne«, ocjenjuju analitičari Barclays banke.

   Vladi zamjeruju da nije imala snagu riješiti najveće strukturalne probleme, golemi javni sektor i rigidno radno zakonodavstvo, koje je ipak stavila na dnevni red u ožujku, ali po procjenama analitičara Barclays banke: »Neće biti lako rušiti kolektivne ugovore, uz tradicionalno jake sindikate«. Kao rješenje nude korjenite promjene na tržištu rada i internu devalvaciju, što je moguće provesti, primjerice, kroz rast cijena ili smanjenje plaća, jer su uvjereni da je mala šansa da se Hrvatska, koja ima 80 posto duga u euru, odluči za devalvaciju kune.

   Ne vjeruju da bi Hrvatska i uz dobru turističku sezonu u ovoj godini mogla ostvariti rast BDP-a, a Vladini planovi o rastu od 0,8 posto temeljeni na investicijama čine im se i više nego optimističan scenarij, pogotovo što je većina projekata koji se najavljuju u pripremnoj fazi.

   Sve su to razlozi na kojima se temelji procjena da će hrvatski rejting pasti krajem ovog mjeseca, no na to ipak neće utjecati analitičari Baclays banke, nego oni u rejting agencijama i Vladu puno više treba zabrinjavati preporuka investitorima da povuku novac uložen u hrvatske vrijednosnice i da ga »taktički alociraju« u Ukrajinu i Litvu. Na taj se način sugerira da je puno bolje ulagati u zemlje koje imaju isti kreditni rizik kao i Hrvatska ali bolja osiguranja povrata, primjerice u energetskom sektoru, ili u države koje donose iste prinose na obveznice, ali je rizik ulaganja u te zemlje ipak manji.