Ministar financija Marko Primorac najavio je zakonsko rješenje prema kojem će se bankama zabranjivati naplata naknade za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja računa u banci na koji građani primaju plaću ili mirovinu. Prema njegovim riječima, naknadu banke više, kada taj zakon stupi na snagu, neće smjeti naplaćivati ni na uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, polaganje gotovine, osim obrade kovanica, priljev nacionalnih i prekograničnih transakcija u eurima, zatim izdavanje i korištenje debitne kartice te uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom. Dodatno će se, kazao je ministar, omogućiti besplatno podizanje gotovine na šalterima banaka ili bankomatima, dok će se umirovljenicima i osjetljivim skupinama omogućiti besplatno podizanje gotovine na šalterima i bankomatima banke koja vodi takav račun.

Besplatne usluge

Radi se o zapravo o zabrani naplaćivanja više bankarskih usluga, gdje je naravno račun klijenta ključan jer je on bankama najizdašniji izvor prihoda na koji vežu sve druge naplative usluge. Iako su bankari još po prvotnoj najavi tog zakonskog rješenja, koja se poklopila s HNB-ovim zahtjevom da izrade metodologiju formiranja naknada (tzv. okružnica), reagirali tako što su najavili nova povećanja naknada, sada su se, čini se, povukli – dio banaka već je odustao od poskupljenja, one koje nisu kažu, ili da hoće, ili da nisu ni mislile, a i proširena verzija besplatnih usluga nije naišla na veći otpor bankarskog lobija. Banke su, čini se, zasad, reterirale.

Guverner Vujčić, koji je i organizirao sastanak u HNB-u da bi banke »uvjeravao« da naknade ne dižu, te ministar Primorac, koji inzistira na besplatnim uslugama, uspjeli su zasad obuzdati poskupljenja. No, kažu upućeni, ključna riječ je »zasad«. Naime, dio usluga koje je Primorac najavio da će biti besplatne ionako se u dijelu banaka ne naplaćuju, primjerice polaganje gotovine, izdavanje, korištenje i plaćanje debitnom karticom, a ponegdje i korištenje mobilnog bankarstva kao takvo (naplaćuju se transakcije). Prava se borba vodi oko opsega ovog baznog računa, osnovnog ili kako ćemo ga nazvati, jer je u prvotnoj varijanti, uz to što bi njegovo vođenje bilo besplatno, bilo zamišljeno da se na nj veže određeni opseg također besplatnih usluga, što je banke najviše zaboljelo. Koliki je opseg usluga »dogovoren« i je li možda on ipak smanjen na bankama »prihvatljivu« mjeru pa zato šute, ili ih je ministar naprosto podsjetio da kao asa u rukavu ima još jedno rješenje koje im je bolje da izbjegnu, kao što je primjerice porez na profit, aktivu ili nešto slično, ostaje vidjeti. Moguće je i da su skuplje tarife samo privremeno suspendirane te će ih po potrebi bankari samo izvaditi iz ladica.

U svakom slučaju, zakonski definirana zabrana da se za obavezan račun ne smije naplaćivati naknada bit će veliki pomak te je apsolutno za pozdraviti da je Vlada konačno i ovo pitanje stavila na dnevni red. Iz Hrvatske udruge banaka kratko su komentirali da će »prijedlog najavljenog zakonskog rješenja temeljito analizirati čim bude dostupan u cijelosti te konstruktivno sudjelovati u javnom savjetovanju«.

– Nakon predstavljanja cjelovitog zakonskog rješenja i analize istog, bit će poznatiji učinci što će omogućiti precizniju procjenu utjecaja na poslovanje banaka, znakovito kažu u HUB-u. No, savjetovanje će im slabo pomoći – ako je Vlada zacrtala da će im ograničiti moć. Uz to, u ograničavanju samovolje banaka vladajući vjerojatno mogu računati i na širi politički konsenzus. I neke veće poslovne banke pitali smo kako vide ovaj zakonski prijedlog te hoće li ono prihoda što izgube – ako se glavni račun neće naplaćivati – prevaliti opet na korisnike kroz cijene drugih usluga. Odgovori koje smo dobili i dalje su u pomirbenom tonu. Banke, da parafraziramo, sada odjednom razumiju aktualni trenutak i žele dati doprinos društvu i boljem životu građana. HNB je već najavio da uvodi makroprudencijalne mjere za otežano kreditiranje, a moguće je da im je možda dao na znanje da bi u pripremi mogli biti i dodatni kapitalni zahtjevi i jačanje regulatorne stege budu li dodatno dizale cjenike. Tu hipotezu iz HNB-a nisu željeli komentirati, niti otkriti što je od spomenutih »alata i argumenata« bilo na stolu. A evo što kažu same banke. Iz OTP-a poručuju da u ponudi već imaju osnovni paket koji uključuje vođenje računa i online bankarstvo koje je u potpunosti besplatno. Imaju, kažu, još paketa, za studente i srednjoškolce, socijalni paket, koji su besplatni. Kažu i da većinu nabrojenih usluga (koje spominje ministar op.a.) već ne naplaćuju, a podsjećaju i da su odustali od dizanja naknada, kako je bilo najavljeno s 1. travnja.

Zakonom će se zabraniti naplaćivanje više bankarskih usluga / Foto DINO STANIN/PIXSELL

Javno savjetovanje

– Svjesni smo izazova s kojima se suočavamo jer su naši operativni troškovi poslovanja u stalnom porastu, međutim, razumijemo da su okolnosti u društvu takve da građani sve teže podnose inflatorni pritisak i rast životnih troškova u svim segmentima, tvrdi OTP. Iz PBZ-a poručuju da će postupiti sukladno zakonu kad bude donesen, a detaljnije će, kažu, moći procijeniti efekte kad sve izmjene budu u potpunosti poznate. Kažu i da su jedna od rijetkih banaka koja nije namjeravala povećavati naknade ove godine. Tvrde da imaju najkonkurentnije naknade te da stoga najviše građana ima otvoren tekući račun upravo kod njih. Naknada za vođenje računa u eurima kreće se od 0,97 eura do 1,61 eura mjesečno, a dio je bez naknade. Oni idu s planiranom primjenom objavljene Tarife s 1. kolovoza, nakon što dobiju povratnu informaciju regulatora, no navedene izmjene, vele, nemaju cilj povećavati razinu naknada u ovoj godini.

Iz Erste banke poručuju da će »iskoristiti priliku i sudjelovati u procesu javnog savjetovanja, te u konačnici i prilagoditi svoje poslovanje najavljenim novim zahtjevima, odnosno konačnom zakonskom rješenju«. Kažu da dok nisu poznati detalji zakonskog prijedloga, uključujući i usluge koje će u konačnici biti obuhvaćene, prerano je za konkretnije zaključke o njegovom utjecaju na prihodovnu stranu i poslovanje banke u cjelini.

– Naime, iako je raspon usluga koje bi trebao obuhvatiti zakonski prijedlog načelno predstavljen u javnosti širok, dio tih usluga kao što su, primjerice, podizanje gotovine u poslovnicama i na bankomatima Erste banke, usluga internetskog ili mobilnog bankarstva te izdavanje debitne kartice i pripadajućeg PIN-a, Erste banka ni sada građanima ne naplaćuje, tvrde u ovoj banci.