Nakon što su izašli polugodišnji rezultati banaka u Hrvatskoj, po kojima su one u samo šest mjeseci ove godine već namaknule čak 806,8 milijuna eura dobiti, što je povećanje od gotovo 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani – koje je također bilo iznimno – jasno je da je ovaj sektor i ove godine u poslovnoj ekspanziji, odnosno na putu da sruši prošlogodišnji rekord dobiti od gotovo 1,4 milijarde eura. Lanjska je godina, podsjetimo, za banke u Hrvatskoj, nakon dakle ulaska u eurozonu, bila pravi eldorado po pitanju zarade jer su se na njih počele primjenjivati ključne stope Europske središnje banke, koje su se zbog jake inflacije, tada kretale prema vrhuncu.

Krediti eksplodirali

Tako su domaće banke, većinom u stranom vlasništvu, u eurozonu »uletjele« u pravo vrijeme – ono visokih ključnih stopa, a za njih je, odnosno za njihovo skladištenje novca kod središnje banke (ovdje HNB), posebno relevantna ključna depozitna stopa (deposit facility rate) koja je, odlukama ECB-a, lani rasla od 2 prema 4 posto. Privučene tom stopom koju su dakle mogle dobiti od HNB-a, i dobile je, banke su parkirale novčane viškove (isplatilo im se) bez ikakvog rizika na posebni račun kod središnje banke, koja im je na konto toga lani isplatila gotovo pola milijarde eura. To je naravno uvelike utjecalo na dobit, a slična praksa nastavila se i u 2024.

Naime, iako su i iz HNB-a početkom godine predviđali da će dobit ove godine biti ipak malo prigušenija u odnosu na 2023., vidimo, odnosno podaci pokazuju, da ona opet ruši rekord. Pretpostavku su temeljili na tome da će biti, uvjetno rečeno prisiljene, povećavati depozitne kamatne stopa građanima i poduzećima, što je za njih trošak. Na to da dižu kamate na depozite svojih klijenata bankare, koji inače plivaju u likvidnosti, dijelom je potaknula država, izdavanjem trezoraca i narodnih obveznica, stvarajući im tako konkurenciju, a s tom praksom se i nastavlja. No, depozitne stope išle su nešto gore, istina, ali banke su u međuvremenu, pokazali su podaci HNB-a, povećale i kamate na kredite. S obzirom na to da je potražnja građana za kreditima ogromna, posebno gotovinskim, a navodno i stambeni dobro idu, bez obzira što su kamate na njih dvostruke u odnosu na 2022. i što se cijena nekretnina dodatno povećala, banke na tome prave odličan posao. Ne zaboravimo, povećavale su, upravo u prvoj polovici ove godine, i naknade, i to u više navrata, pravdajući to digitalizacijom kanala, ulaganjem u sigurnost i slično. No, već je i poslovično dobrohotno naklonjen regulator obećao da će do kraja godine preispitati (ne)opravdanost povećavanja cijena na u pravilu iste proizvode – tekuće račune, podizanje gotovine, pa čak i njeno polaganje…

Dok je inflacije…

Naravno, najveći razlog rastu dobiti banaka i dalje je politika Europske središnje banke koja je i dalje restriktivna jer se ECB i dalje boji povratka inflacije, i stope ne spušta dinamikom koja bi bitnije ugrozila bankarski povrat na novac uskladišten na računu u HNB-u, odnosno u drugim središnjim bankama članica eurozone za banke s njihovog područja. Ti su se viškovi kod nas lani kretali na oko 14 milijardi eura, a HNB je tada rekao da sličan iznos imobilizacije sredstava od strane banaka očekuje i ove godine. To znači da im i dalje isplaćuje enormne iznose kamata. Onaj ‘deposit facility rate’, dakle jedna od ključnih stopa ECB-a (depozitna), sada trenutno iznosi 3,75 posto, s obzirom na to da je ECB u lipnju ipak krenuo rezati svoje stope, ali skromno i sramežljivo. Ta je stopa tako u lipnju pala s 4 na 3,75 posto, ali je cijelu prvu polovicu godine bila na ranijoj, rekordnoj razini od 4 posto. Sada je dakle nešto niža, ali i dalje visoka. Očekuje se da će ECB ovaj mjesec dalje spuštati tu stopu, možda za još četvrtinu postotnog boda, ali ići će to vjerojatno dovoljno sporo da ne ugrozi bankarske povrate – barem u 2024. Dakle, dok je inflacije, ključne stope će ostati više, a banke će od toga moći profitirati.

Kao što smo već u niz navrata pisali, bankarski sektor jedan je od najvećih, ako ne i najveći ekonomski dobitnik ulaska zemlje u eurozonu, jer se na njega automatski počela primjenjivati regulativa monetarne politike koja trenutno »mazi« bankarski sustav, s dijelom razumnim i opravdanim obrazloženjem da to mora činiti jer preko njega tako koči potrošnju, a onda i inflaciju. Naime, kad su kamate veće građani i tvrtke bi se trebači suzdržavati od kreditiranja. No, rast plaća u Hrvatskoj, razumljiv s obzirom na cijene – iako nelinearan, naklonjen javnom sektor – potaknuo je građane da više troše i čak dižu kredite.

Potražnja za kreditima kod nas pritom kao da ne reagira na rast kamata Dakle, dok se regulativa ECB-a izravno preslikala – kanali monetarnog prijenosa, koji bi trebali djelovati »školski«, ‘by the book’, to ne čine, ne preslikavaju se. Integrirani smo politički i pravno, a ekonomija ima, je li, i neke svoje zakonitosti.

Dobit velika, usluge poskupljuju

Kako je izračunao HNB, pokazatelji poslovanja kreditnih institucija u Hrvatskoj su se u prvoj polovici 2024. još i povećali u odnosu na vrijednost s kraja 2023., pa je tako povećan prinos na imovinu (ROA), prinos na kapital (ROE), a kako potvrđuju iz HNB-a, »rezultat je to povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a, ali i povećanje od ostalih sektora«. Nešto je pala kapitaliziranost, ali je i dalje visoka, a vrlo je i dalje visoka likvidnost banaka. Najvišu dobit, ostvarile su banke koje su i inače na vrhu top ljestvice dobitaša – Zaba, PBZ, Erste, OTP, RBA, ali i državni HPB. Kvaliteta kredita najvažnijim sektorima, kućanstvima i poduzećima, još se i popravila – loši krediti čine tek pak postotaka ukupnih – što znači da se krediti solidno vraćaju i plaćaju. Naravno, dobro je i važno da banke i financijski sektor solidno i sigurno posluje. No, dobit je enormna, a usluge i dalje poskupljuju…