Krajem 2020. je gotovo 21,6 milijardi kuna kredita poduzećima još bilo pod moratorijima, a riječ je o više od dvije i pol tisuće klijenata – tvrtki i OPG-ova, dok je pod moratorijem bilo i 2,63 milijardi kuna kredita stanovništvu, i to za više od osam i pol tisuća klijenata, podaci su Hrvatske udruge banaka, koja je jučer održala online briefing na kojem su direktor HUB-a Zdenko Adrović i ekonomski analitičar Velimir Šonje govorili o stanju u sektoru i rizicima pandemije. Adrović je podsjetio da je najviša razina moratorija bila krajem lanjskog kolovoza. Tada su, kazao je, »svi moratoriji još bili živi«.

Najviše ih je, na njihovom vrhuncu, bilo odobreno gospodarstvu, oko 32,5 milijardi kuna, te oko 7,2 milijarde kuna stanovništvu. Sada su ti iznosi nešto manji, ali su, kako se vidi po podacima, i dalje visoki – otprilike još dvije trećine svih moratorija poduzećima je aktivno. Oni se, međutim, i dalje u statistici ne vode kao nenaplativi krediti (NPL). Odlukom regulatora, NPL-ovi ne uključuju moratorije, za koje se dobrim dijelom dakle još ne zna kako će završiti, kao naplativi ili nenaplativi.

​​Je li to novi rizik u bilancama banaka, na razini onog kakav je sustav imao s kreditima u CHF, zanimalo je novinare. Adrović je odgovorio da europska regulativa nalaže da do 31. ožujka ove godine, a u izvještaju s 30. lipnja, banke mogu zadržavati klijente u istoj rizičnoj skupini i statusu, bez obzira na dodijeljeni moratorij.

Mogući udar​

– Mi zapravo u ovom trenutku, u cijelom EU-u, nemamo čistu sliku što se zapravo dogodilo u gospodarstvu, a kod nas se to posebno odnosi na turistički sektor i sve one sektore koji su vezani uz turizam. Međutim, hrvatske su banke anticipirale situaciju i obavljale veće ispravke vrijednosti, dodavale rezerviranja, pa je ukupni efekt tih ispravaka (zbog krize) u protekloj godini oko 4 milijarde kuna. To govori u kakvom stanju se nalazi dio gospodarstva, prije svega turizam i prijevoz. U biti je dobit sektora bez tih rezervacija bila čak više od 7 milijardi kuna, a onda je bruto dobit sa svim ispravcima bila 3,3 milijarde (neto dobit bila je 2,7, op.a.). Znači, s 30. lipnja imat ćemo bitno bolju sliku kad budemo vidjeli prave rejtinge svih tih klijenata koji su koristili instrumente pomoći na razini države. Strpimo se do tada. Banke su dosta toga anticipirale, i ono što slijedi, nekakav idući udar, ako situacija bude lošija, bit će u situaciji kroz svoju bilancu »digestirati«, tvrdi Adrović.

Šonje veli da se rizici nakon ovakvih šokova postupno manifestiraju. Bez obzira na to kad će se, veli, »prava« regulativa vratiti, mi ćemo i dalje imati porast loših plasmana. Međutim, s obzirom na stopu kapitalizacije od gotovo 25 posto, banke to mogu apsorbirati, kaže. Adrović je dodao da je kod klijenata čiji su moratoriji do sada istekli, njih više od 80 posto nastavilo uredno servisirati obveze, odnosno, a tek kod njih 20-ak posto potrebne su bile dodatne intervencije. To je, kaže, dobar znak, no tek će se u idućih godinu dana vidjeti utjecaj pandemijske krize. Lani su banke više no prepolovile dobit, a Adrović je rekao da će je pokušati nadomjestiti tako što se nadaju da će se kreditna potražnja povećati i da će veći volumeni uz postojeće stope dovesti do većih prihoda. Inače, prosječno trajanje moratorija kod građana je šest mjeseci, a kod poduzeća duže, budući da je veliki udio turizma, kojem su moratoriji odobravani na godinu dana. Sve to istječe 30. lipnja, i nadamo se da će većina našeg turizma do tada »proraditi« i da ćemo ući u normalu, kaže Adrović. Istaknuto je da pad BDP-a u Hrvatskoj u 2020. iznosi očekivanih 8,4 posto, s tim da je u zadnjem kvartalu pad bio 7 posto, što je, prema predstavljenim podacima, treći najveći pad u EU-u.

Ipak oporavak

Šonje je rekao da se u ovoj godini očekuje rast od 5 do 6 posto, jer se lagano normalizira potrošnja, kao i izvoz, koji je »već lani iznenađujuće povukao prema gore«. Investicije su, kaže, već lani bile u pozitivi, a očekuje se nastavak njihovog rasta zbog obnove, kao i EU-fondova koji stižu. Adrović kaže da je »dobit banaka u 2020. pala više od 53 posto, pri čemu su neto kamatni prihodi pali za 5,7 posto, neto prihodi od naknada i provizija za 10,5 posto, dok su ukupni neto prihodi pali 9,9 posto, više od hrvatskog BDP-a, što znači da su neke grane bile jače pogođene.«

– Vidimo po rezultatima na burzi da su neke naše kompanije, poput Podravke i Atlantic Grupe, jako dobro poslovale, što je izvrsna vijest, primijetio je Adrović. Depoziti građana ionako rastu daleko brže od rasta BDP-a, a i u 2020. su rasli unatoč svemu, i to po stopi od 6 do 7 posto. Razlog je u odricanju od potrošnje, ljudi imaju svojevrsnu averziju, ali i zbog nemogućnosti da se potroši dio dohotka. Nadamo se da ta štednja čeka odlazak lockdowna općenito, da se podigne, te da se intenzivira potražnja za uslugama, posebno u turističkom sektoru, ističe Adrović. Kaže i da udio deviznih depozita stalno pada, što je, veli, »rezultat povjerenja u kunu, povjerenja u stabilnost sustava«.

– Ljudi više ne razmišljaju o devalvacijama, deprecijacijama i sličnim stvarima, tumači Adrović.

Boom stambenih kredita

Krediti stanovništvu lani su rasli po stopi od 2,3 posto, no dok gotovinski nenamjenski padaju, stambeni su rasli, po stopi od 6 do 7 posto, a do kraja godine i po dvoznamenkastim stopama. U zadnjem kvartalu porasli su na godišnjoj razini čak 14 posto. Adrović očekuje da će i dalje rasti potražnja za stambenim kreditima, prvo zbog APN-a (subvencionirani krediti), a potom zbog potresa, jer ljudi, veli, razmišljaju kako da obnove kuće i stanove. Kamatne stope na stambene kredite iznad 10 godina su 2,9 posto, i Hrvatska tu, smatra Adrović, stoji sjajno, s vrlo niskim kamatama, koje su nešto iznad slovenskih, ali bitno ispod drugih zemalja koje su već dulje vremena u EU-u, te su i na daleko višoj razini razvijenosti. Što se tiče poduzeća, tu je ukupna lanjska stopa rasta kredita 5,3 posto, a u siječnju je ubrzala na 5,7 posto.

– S tom stopom je potražnja tog sektora za kreditima sasvim solidno zadovoljena, misli Adrović.