HLADAN TUŠ

Bankari ne odustaju: Jedna naknada ukinuta, hrpa drugih poskupjela

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Mislav Klanac

Foto Mislav Klanac

Naknadu za vođenje osnovnog računa Zaba ukida kako je Ministarstvo i tražilo, ali se zato podiže niz drugih naknada i tarifa



Nakon što je ministar financija Marko Primorac najavio zakonsko ukidanje naknada za vođenje računa u bankama, nije dugo trebalo da iz banaka dođe »hladan tuš«. Najveća domaća banka, Zagrebačka, klijente obavještava da ukida naknadu za vođenje osnovnog računa, ali ujedno od 8. siječnja 2025. podiže naknade na niz drugih proizvoda.


Dakle, ugovaranje i vođenje osnovnog računa s dosadašnjih 1,99 eura pada na nula eura mjesečno, odnosno naknada se ukida, kako je Ministarstvo i tražilo, ali se zato primjerice podiže naknada na aktivaciju i vođenje žiro-računa sa 0,66 na 1,20 eura mjesečno, poskupljuju brojne naknade na paketirane usluge banke, a spominju se u novim tarifama i online poslovanje, razni transferi itd.


Primjerice, vođenje Optimum paket-računa u Zabi sa 3,98 eura mjesečno poskupljuje na 5,90 eura mjesečno, vođenje Ekspert paket-računa sa 7,96 na 11,50 eura mjesečno, vođenje Zlatnog paket-računa sa 10,62 na 15 eura mjesečno…




Poskupljuju i student i senior lepeza, potom vođenje više vrsta obitelj lepeza mogućnosti, dok recimo vođenje dinamične Lepeze mogućnosti poskupljuje sa 7,96 na 11,50 eura mjesečno. Cijena vođenja elastične Lepeze mogućnosti diže se sa 11,95 eura na 17 eura mjesečno, i tako dalje.


U istoj obavijesti odaslanoj klijentima Zaba o ovim izmjenama naknada kaže i da »s obzirom na to da banka kontinuirano ulaže u unaprjeđenje proizvoda i procesa uz primjenu naprednih tehnoloških rješenja te porast vrijednosti usluga za klijente, usklađuju se naknade za proizvode i usluge iz naše ponude s tržišnim cijenama troškovnih komponenta usluge i vrijednošću sadržaja…«.


Zlatna koka


S obzirom na to da je vođenje tekućeg računa za banke bila prava »zlatna koka« kamatnih prihoda, moglo se pretpostaviti da će poželjeti ono što su uslijed državne intervencije izgubile na tom proizvodu nadoknaditi podizanjem cijena drugih proizvoda.


Jer, kada intervencija nije širokopojasna – onda cijenu na kraju opet uvijek plate građani. Treba podsjetiti da je dio drugih većih banaka ove godine već u više navrata podizao naknade na razne svoje usluge i proizvode, od baznih računa i dizanja i polaganja gotovine, do online bankarstva.


To naravno ne znači da neće opet. Sada pak dizanje naknada najavljuje Zaba. S druge strane, nije da dobit bankama pada, upravo suprotno, banke u Hrvatskoj samo su u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile dobit od čak 806,8 milijuna eura, što je za 102,9 milijuna ili 14,6 posto više nego u istom razdoblju lani.


Lani su pak dobit udvostručile u odnosu na godinu ranije. Banke su dakle pravi dobitnik ulaska u eurozonu, no u međuvremenu su, dakle, još povećavale i kamate i naknade. Da ne govorimo o tome da od samog HNB-a iz mjeseca u mjesec inkasiraju ogromne prihode – samo zato što višak likvidnosti drže na računu u središnjoj banci.


Kamate donekle prate ključne stope ECB-a, iako trenutno se kreću upravo suprotno (vani polako padaju, kod nas rastu), ali naknade se mijenjaju pomalo stihijski, pa im je HNB nedavno naložio da do kraja godine izvole predočiti tehnologiju mijenjanja naknada, odnosno kako i zašto ih mijenjaju, a ne da ih dižu kad se sjete. Ta se metodologija još »brusi«.


Obavezan proizvod


Naknada na tekući račun, osnovni račun koji građani moraju imati ako žele doći do svoje zarađene plaće, posebno je cijelo vrijeme bila sporna jer je taj proizvod praktički obavezan, a banke su naknadu na nj dizale svako toliko.


Građanima nije naime na volju ostavljeno da primaju plaću »na ruke«, nego ako su u radnom odnosu, moraju de facto biti klijenti neke od banaka. U tom smislu to je monopolna djelatnost, pa je svakako smisleno da se na taj proizvod naknada ukida.


U tom duhu Ministarstvo financija je i krenulo »krčiti« prašumu bankarskih naknada, ali izgleda da se može očekivati da bi banke mogle krenuti kompenzirati gubitak tog prihoda.


Iako je iz bankarskih krugova bilo najavljeno da će banke koje su članice Hrvatske udruge banaka svoj stav o mogućoj promjeni naknada – a potaknuto Zabinim potezom – iznijeti zajednički, netko se tu ipak malo zaletio jer nam je jučer rečeno da zajedničkog odgovora neće biti.


Naime, to bi se moglo shvatiti kao dogovaranje, što je argument koji svakako drži vodu, pa je HUB tu očito odlučio »spustiti« loptu. Pitali smo, dakle, i druge banke pojedinačno planiraju li podići naknade, kao i Zabu za dodatno pojašnjenje, te čekamo odgovor.