Hrvatska će u ovoj i idućoj godini zabilježiti gospodarski rast od oko tri posto, što će biti znatno iznad europskog prosjeka, a ključni razlozi takvih pokazatelja su jačanje izvoza, snažna osobna potrošnja i rast investicija te kvalitetno korištenje europskih fondova, navodi se u analizi tjednika The Economist, koji je u Zagrebu jučer organizirao tradicionalnu godišnju konferenciju The Economist Croatia Business Summit pod nazivom »Izgradnja optimizma i otpornosti u nepredvidivim vremenima«.

– Investicije bi zbog daljnjeg popuštanja monetarne politike trebale nastaviti rasti i u 2025. Jednako tako i izvoz, a rast očekujemo i u turističkom sektoru. Rast od oko 3 posto očekujemo srednjoročno sve do 2029. Dugoročno bi za Hrvatsku glavni izazovi mogli biti loša demografska slika, daljnji odljev mozgova te skromna ulaganja u istraživanje i razvoj, rekla je analitičarka i urednica tjednika The Economist za Europu Joan Hoey.

Govoreći o prioritetima Vlade u trećem mandatu, premijer Andrej Plenković na summitu je poručio da su demografska revitalizacija, digitalna transformacija, dekarbonizacija i obrazovanje četiri ključna procesa za Hrvatsku, a na prvom mjestu je istaknuo demografsku revitalizaciju, nazvavši je »strukturnim problemom nacije i društva te pitanjem budućnosti«. Pritom je istaknuo da je Vlada osnovala i posebno ministarstvo koje se bavi pitanjem demografije, a također donosi i niz mjera koje bi trebale potaknuti obitelji da imaju više djece.

Kada je konkretno riječ o trećem mandatu njegove Vlade, Plenković je kao prioritete apostrofirao daljnji rast plaća i mirovina, s ciljem podizanja standarda građana. Također je podsjetio da je početkom prvog mandata njegove Vlade, u listopadu 2016. godine, ukupni BDP iznosio 47 milijardi eura, dok bi sada trebao dosegnuti oko 86 milijardi eura, što znači da raste brže i od nekih članica koje su duže u Uniji. Istaknuo je da je naglasak Vlade upravo na »hvatanju koraka«, što je brže moguće, sa zemljama članicama Unije iz srednje i istočne Europe.

Summit je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i Ministarstva vanjskih poslova, s ciljem da se ispita potencijal Hrvatske, kao članice Europske unije i eurozone, u preuzimanju ključne uloge u promicanju otpornosti, jedinstva i inovacija u regiji, u okolnostima eskalacije globalnih geopolitičkih napetosti. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman stoga je naglasak stavio na euroatlantske integracije zemalja jugoistočne Europe i potporu koju im Hrvatska daje na tom putu.

– Hrvatska Vlada, na čelu s predsjednikom Plenkovićem, već treći mandat kontinuirano radi na uspostavi dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje, uz poseban fokus na Bosnu i Hercegovinu, gdje su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda. Za Hrvatsku je imperativ stabilna i sigurna regija, poručio je Grlić Radman, a podršku zemljama regije na njihovu euroatlantskom putu dao je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Rekao je da bi Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Srbija, mogle očekivati slične efekte usvajanja eura kao u Hrvatskoj, a to su eliminacija valutnog rizika, pad troškova zaduživanja, niži transakcijski troškovi te jačanje otpornosti na financijske krize i eksterne šokove.