RIJEKA – Hrvatska dobiva 22 milijarde eura iz Europske unije, dijelom bespovratno, što bi mogao biti spas za našu ekonomiju, koja će ove godine pasti za oko 10 posto, ponovo se pogoršavaju fiskalni parametri, ovisni smo o turizmu, i nema u kratkom roku poluga za snažniji rast – osim, dakle, europskog novca, koji ćemo povući za oporavak, projekte, investicije, i koji može naše gospodarstvo gurnuti naprijed.

Uvjet je naravno da se racionalno, namjenski troši, da se ne »ulupava« u nove proračunske rupe i povećanje potrošnje, već da se iskoristi da se s jedne strane gospodarstvo i građani porezno rasterete, što je ministar Marić već i najavio u dijelu poreza na dohodak, a da se s druge strane pokreće rast bez značajnijeg fiskalnog naprezanja. Uvjet za uspjeh je dakle provedba strukturnih reformi, te mapiranje područja razvoja, pri čemu se nacionalna razvojna strategija još čeka.

Na pitanje, je li ovo spas za nas, ili možda i opasnost da se reforme opet neće provesti, ekonomski analitičar Velimir Šonje nam je kazao da se radi »o značajnom iznosu koji će u financijskom smislu otvoriti dovoljno prostora za restrukturiranje javnog sektora i povećanje konkurentnosti privatnoga.«

– Preusmjeravanje državnih izdataka na EU sredstva također će omogućiti i porezna i druga rasterećenja u srednjem roku. Taj prostor, fiskalni kapacitet, ne bismo imali da nema europskih sredstava. Naravno, njihovo korištenje ovisit će o brzini i kvaliteti pripreme projekata, na što treba staviti naglasak u idućih godinu dana kako bi značajno povlačenje započelo u drugoj polovini 2021. i 2022., poručuje Šonje.

Analitičar Damir Novotny kaže pak da je ovo povijesni trenutak za sam EU, koji po prvi put donosi mjere fiskalne intergracije, zadužuje se i raspoređuje novac zemljama članicama.

– Za nas je ovo naravno iznimno dobra stvar, iako to što participiramo iznadprosječno i nije toliko pozitivno u smislu što govori da smo među krizom najpogođenijima, najranjivijima. Sada je važno pripremiti projekte, kojih i nema puno, pogotovo ovih koje Unija traži, digitalna ekonomija, zelena ekonomija, usuglasiti operativne programe, i tu dolazimo do problema naše administracije, birokracije, koja se ni dosad nije previše iskazala. No, nadajmo se da su nešto naučili, nadajmo se najboljem.

Ako me pitate, mogu li se ova sredstva trošiti na krpanje proračunskih rupa, odgovor je: Ne, ne mogu, ona su strogo namjenska, a namijenjena su za investicije, restrukturiranje, ali i ekonomsko jačanje malih i srednjih poduzetnika, te za slabljenje utjecaja političkih elita na ekonomske procese, tumači Novotny.

Njihovo je povlačenje, kaže dalje, uvjetovano provođenjem strukturnih reformi, koje su Hrvatskoj ionako prijeko potrebne. Taj novac treba dakle služiti za transformaciju naše ekonomije. Unija pak, kaže Novotny, konačno ide prema jačoj fiskalnoj integraciji, fiskalnom federalizmu, ova generacija političara uspjela je ipak napraviti taj ključni korak, da se paralelno s monetarnim integriranjem, širenjem eurozone, provodi i fiskalno, što sve skupa vodi prema Europi kao optimalnom valutnom području, podsjeća Novotny.