Europa je uvela pristojbe na uvoz baterijskih električnih vozila iz Kine, što je izazvalo protest dijela kompanija iz tog sektora koje tvrde da se time onemogućava konkurencija, pravo potrošača na izbor, ali i usporava agenda koju si je Europa sama nametnula, a to je prijelaz na električno i zeleno.

Kina s druge strane odgovara novim zabranama i protekcionističkim mjerama, te je očito da se protekcionističke prakse vraćaju na velika vrata, usporavajući globalnu trgovinu, koja raste, ali daleko sporije nego devedesetih, kada je liberalnih koncept bio na vrhuncu. Europa i Amerika bore se pak s niskim rastom, posebno Europa, pa središnje banke režu kamatnjake, dok s druge strane, prirodni izvor rasta, međunarodna slobodna trgovina, ne doživljava puni potencijal.

Ekonomskog analitičara Damira Novotnyja pitamo kakav je ovo potez EU-a, te hoće li Europa od toga imati više štete ili koristi, pogotovo što je Njemačka, koji je trenutno najveći europski »ekonomski bolesnik«, ali i dalje najveća proizvodna uzdanica, naslonjena na autoindustriju i trgovinsku razmjenu s Kinom. Teško se naime rast može poticati zabranama, direktivama i pravilima čime EU-ekonomija obiluje, a bilo bi bolje da poveća inovacije i tehnološki se nametne. Novotny kaže da ovdje to i nisu protekcionističke mjere, već antidampinške carine, s obzirom na to da je, kaže, utvrđeno da za nekoliko kineskih proizvođača električnih automobila država snažno subvencionira troškove.

Reuters

Dodatne carine

– EU je to uveo, iako se Njemačka protivila, no uvedene su carine kao odgovor, kao anti-dumping kod električnih automobila. Kina je zasad odgovorila jako mlako i to na neke proizvode poput recimo francuskog konjaka. Jer, Francuzi izvoze u Kinu žestokih alkoholnih pića u vrijednosti 1,6 milijardi eura, i na to je sad Kina podigla carine što se čini gotovo smiješnim u odnosu na ove carine EU-a. Njemačka, međutim, ima drugi problem, problem reeksporta: ona uvozi iz Kine svoje automobile, odnosno jedan dio proizvodnje se odvija u Kini i uvozi na njemačko tržište natrag. Tu je nastao problem i zato je bila protiv ovih carina na električne automobile. Ako Kina napravi zaokret da uvede dodatne carine, a Njemačka pošalje poludovršene, primjerice, mercedese u Kinu, koji se tamo dovrše i vrate nazad, to je oblik trgovine između njih koji bi sad mogao biti ugrožen, tumači Novotny koji pak misli da je Kina tu više u problemu nego Europa.

Damir Novotny /
Foto Davor Kovačević

Ekonomska politika

– Kina bi željela biti ekonomska velesila, ali teško to može biti s 11.000 dolara po glavi stanovnika. Razvija industrijske ekonomske politike kejnezijanskog tipa koje sada ciljaju na nekoliko sektora. To više nisu robe široke potrošnje, poput kuglica za novogodišnju jelku, nego vozila i tehnologije, i ima velike subvencije za financiranje tih sektora. Tu je prekršila sva moguća pravila WTO-a. No, taj tip ekonomskih politika je promašen, to je prošlo vrijeme i za jedne i za druge, i od ovoga će imati štetu i jedni i drugi. Iz takvih ratova, trgovinskih, nema pobjednika, smatra Novotny. Kaže da je i Amerika tu dosta »kumovala« zakonima koje je u tom dijelu donosila, i tu je, kaže »Bidenova administracija nastavila tamo gdje je Trump stao«. Općenito protekcionističke prakse jačaju, što je, ističe Novotny, potpuno besmisleno.

– Dokazano je da je globalizacija pomogla razvoju manje razvijenih zemalja, i nikome ovo ne može koristiti. No, što se tiče niskog rasta u Europi i Americi, tu treba biti oprezan. Znate što ću vam reći: Daj, Bože, da mi imamo takav rast. Jer tih »samo« 0,2 posto još uvijek održava BDP po glavi stanovnika od 65.000 dolara, koliki je u Americi ili nešto niži u Europi, ali i dalje ispred ostatka svijeta, rezonira Novotny.