Američki predsjednik Donald Trump poručio je da SAD uskoro uvodi carine od 25 posto na svu robu iz Europe, uključujući automobile. Trump je također izjavio da je EU stvoren da bi prevario SAD, smeta mu trgovinski suficit koji EU ima sa SAD-om, a asimetriju u robnoj razmjeni u korist Unije naziva nepravednim iskorištavanjem američkog tržišta.

Kaže da Europa ne prihvaća američke automobile i poljoprivredne proizvode te da uvijek nađe neki razlog zašto ih ne može uvoziti, dok oni sve prihvaćaju, pa se osjećaju prevareno. Iz Europske komisije odmah su odgovorili da će EU odlučno i promptno reagirati protiv neopravdanih prepreka slobodnoj i poštenoj trgovini.

Rast inflacije

Glasnogovornik Komisije kaže da je Europa spremna na partnerstvo ako se igra po pravilima, ali da će također štititi svoje potrošače i tvrtke. Na pomolu je očito trgovinski rat kojeg su se svi pribojavali jer povlači pad proizvodnje i standarda, moguće seljenje industrije, zatvaranje radnih mjesta, ali i rast inflacije za koju se u Europi misli da je ipak iza nas.

Na europskim burzama pale su cijene dionica jer se ulagači plaše trgovinskog rata, dok je dolar krenuo uzlazno. Trumpa je netom prije nove najave carina pokušao urazumiti i francuski predsjednik Emmanuel Macron, s kojim nekako ima najizravnije odnose. Razgovarali su tri sata, Macron je potom iznio nadu da su carine ipak skinute s dnevnog reda, no Trump je ponovo izveo suprotni manevar. Ekonomist i profesor Ljubo Jurčić, kojeg smo tražili da komentira ovu novu fazu sve složenije geopolitičke i geoekonomske situacije, ocjenjuje da američki deficit u razmjeni s EU-om nije toliki da bi baš to Ameriku trebalo brinuti, već da je u pozadini igra u kojoj SAD ustvari jača svoju poziciju u odnosu na jedinog pravog protivnika – Kinu.

– Treba se prvo pitati zašto SAD Europi nameće, ne carine od recimo 10 posto, nego baš od 25 posto. Vjerojatno je to njihova procjena da će, ako nametnu »samo« 10 posto, europski proizvođači to moći kompenzirati kroz smanjivanje zarade. Razina od 25 i više vjerojatno je procijenjena kao ona iznad koje se europskim proizvođačima više neće isplatiti iz Europe izvoziti u SAD, odnosno toliku carinu neće moći kompenzirati kroz smanjivanje svog profita, a da ne dižu cijene, nego će ići prije graditi tvornice u SAD-u. Ako pak dignu cijene, izgubit će dio tržišta, što im je, s obzirom na to da je riječ o velikom tržištu, preveliki pritisak na troškove i proizvodnju. To je dio te priče »America First« i vraćanja proizvodnje u SAD, što je Trump i najavljivao, tumači Jurčić.

Nije hir

Znači, kaže Jurčić, nije to nikakav hir, nego su izračunali da bi manje carine proizvođači mogli apsorbirati sami, kroz svoj profit, da bi sačuvali američko tržište, no carinu od 20 ili 25 posto ne mogu preuzeti na sebe.

– Ako pak toliku carinu prevale na američke potrošače, onda će dio njih odustati od kupovine tih proizvoda, ovi će gubiti tržište i imati problem s troškovima proizvodnje u Europi. Da bi to izbjegli, ići će napraviti tvornicu u SAD-u. Postoji dakle i takva vjerojatnost da europski proizvođači, a tu je najviše na udaru njemačka automobilska industrija, zatvore tvornice u Europi i odu proizvoditi u SAD. Točnije, neke rijetke kompanije koje mogu podnijeti takve carine ili zaključe da Amerikanci neće u većoj mjeri odustati od tih proizvoda, nastavit će proizvoditi u Europi i izvoziti. One koje procijene da bi izgubile preveliki dio izvoza u Ameriku što bi dovelo u opasnost njihovo poslovanje, a imaju kapitala da se presele u SAD, otići će tamo, a bit će i nekih trećih koje će se morati restrukturirati, opisuje naš sugovornik.

Dodaje da je to politika koju koristi Amerika kao velika zemlja da iskoristi carine u svoju korist. Neke cijene će u prvom koraku u SAD-u porasti, ali ne kolike su carine.

– Dakle, prvo strana roba postaje skuplja Amerikancima, pa smanjuju potrošnju i uvoz, a ako i Europljani nametnu carine na uvozne proizvode iz Amerike, onda će isto tako poskupjeti roba u Europi. I dok ne dođe do efekta supstitucije, ako će uopće doći, slijedi udar na standard europskih građana, smanjenje potrošnje, uvoza i proizvodnje. I naravno, inflacija. I tu se uđe u negativnu spiralu trgovačkog rata koji dovodi do smanjivanja ukupne svjetske proizvodnje, a to neku zemlju pogodi više, neku manje. Najviše će ovdje pogoditi Njemačku, jer ona ima suficit sa SAD-om, kroz izvoz automobila. SAD uvozi i dosta poluproizvoda za svoju industriju iz Europe, kaže Jurčić.

Liderstvo svijeta

Podsjetimo, SAD je već uveo carine na uvoz ugljena i čelika linearno, potom carine na uvoz robe iz Kine, gdje je Kina djelomično uzvratila, a Trump ne odustaje niti od carina prema Meksiku i Kanadi.

– Europa ima suficit sa SAD-om u robama, a usluge, financije i ostalo, tu Amerika ima suficit. Znači, ovaj američki deficit nije toliki da bi se povlačile ovakve mjere. Iza toga je politički cilj, ovo je indirektno borba Amerike s Kinom. Trumpova politika je da stvara »novi Zapad«, on stvara saveznike silom i milom, više silom, a dolar je svjetska valuta. SAD jača sebe u odnosu na Kinu, da zadrži liderstvo svijeta, a jedini pravi protivnik je Kina. Ovo je Trumpova geoekonomika, ostvarivanje političkih ciljeva ekonomskih sredstvima, te nova merkantilistička politika »ja ću svoju ekonomiju jačati na štetu drugih«, tumači Jurčić.

Hrvatski izvoz u SAD je mali, ali visoke dodane vrijednosti, farmaceutika i informatička tehnologija. Jurčić veli da je to premalo da bi se posebno osjetilo, no vjeruje da će ti sektori naći put prema Americi jer ona oduvijek ima politiku da prima pametna rješenja, ljude, proizvode i usluge.

Najveći kontramerkantilisti

Što se tiče Hrvatske, Jurčić kaže da mi imamo politiku rušenja hrvatske ekonomije.

– Mi smo najveći kontramerkantilisti. Pomažemo svijetu kao mala zemlja na svoju štetu, to je hrvatska politika, poručuje Jurčić.

U situaciji Trumpovih carina prema EU-u, navodi, najviše će nastradati naši izvoznici poluproizvoda za autoindustriju u Njemačku, jer kada njima u Njemačkoj padne proizvodnja, to će nas u drugom koraku pogoditi, past će nam izvoz. Mogao bi pasti izvoz repromaterijala, ali i gotovih proizvoda, tekstil, namještaj, što već i je slučaj, ali sad će to biti još više, te ćemo ovo osjetiti i kroz turizam.

– Ako u Europi vlada neizvjesnost, bit će još manje Nijemaca na Jadranu, kroz turizam ćemo to svakako osjetiti. Ali, on je ionako došao do maksimuma i ovo što raste je više inflacija. Ako je stagnacija u Europi, manje će se kupovati odjeće, namještaja, to će pogoditi hrvatski izvoz, plus repromaterijal, dijelovi za strojeve i automobile. Ako manje ide iz Europe u Ameriku, neizravno se i kod nas očekuje pad, zaključuje Jurčić.

Poljski premijer: EU je osnovana i radi jačanja transatlantskog prijateljstva

Odgovarajući na kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, poljski premijer Donald Tusk rekao je u četvrtak da Europska unija nije osnovana kako bi se ikoga prevarilo, nego radi očuvanja mira i jačanja transatlantskog prijateljstva.

– Europska unija nije osnovana kako bi se ikoga prevarilo. Upravo suprotno. Europska unija osnovana je radi očuvanja mira, radi uvođenja poštovanja između europskih nacija, radi slobodne i pravedne trgovine i radi jačanja transatlantskog prijateljstva. To je tako jednostavno, objavio je Tusk na X-u.

Poljska do lipnja predsjeda Europskom unijom, koja je postala metom žestokih kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa otkako se vratio na vlast.