Izgradnja luksuznih hotela i dolazak brendova poput primjerice Hiltona koji se uskoro otvara u Opatiji ili Marriotta koji će za dva mjeseca otvoriti vrata na Cresu i bit će to prvi svjetski brendirani hotel na jednom hrvatskom otoku, prema očekivanjima struke, trebali bi pozitivno utjecati na razvoj ovih destinacija.

Rastu mogućnosti za cjelogodišnji turizam i privlačenje novih gostiju, a Hrvatska je u ovom trenutku u stabilnoj fazi razvoja i u skorašnjoj budućnosti pred otvorenjem je dvadesetak projekata koji bi trebali donijeti ne samo turistički prosperitet, već i pozitivne promjene u razvoju gradova i područja gdje se nalaze.

Na trećoj po redu konferenciji Adriatic Expo u Opatiji, održanoj u najstarijem hotelu na istočnoj obali Jadrana, u hotelu Kvarner, najvažnijem regionalnom skupu vezanom uz nekretnine, ali i turizam i urbanizam, okupili su se developeri, investitori, predstavnici najvažnijih agencija za nekretnine, te konzultanti aktivno uključeni u razvoj nekretninskih projekata.

O tome kako projekti i ulaganja koji u početku nailaze na otpor unutar same lokalne zajednice koja ne voli promjene, kasnije utječu na razvoj gradova i destinacija na zanimljivom panelu elaborirali su Nikola Avram iz firme Valdarke (Autograph Collection by Marriott, Cres), Josipa Jutt Ferlan, Zagreb City Hotels (Hilton hotels/Curio by Hilton, Opatija), Goran Fabris, Rudan turizam (Terme Jezerčica/Hotel Pagus/Hotel Adria, Biograd/Kamp Galeb, Omiš) i Ivica Butorac (Brijuni Rivijera), a moderator je bio Franco Peruza iz PKF Hospitality.

Novi Hiltoni i Marriotti

Manji butik hoteli posluju po principu da se kroz brend ispriča lokalna priča, moglo se čuti na panelu na kojem je Josipa Jutt Ferlan najavila otvorenje Keight Hotela Opatija, Curio Collection by Hilton za mjesec dana, kao i gradnju novog Hiltona u mjestu Preko na otoku Ugljanu – druge velike investicije ulaska svjetskog brenda na neki od hrvatskih otoka, u ovom slučaju u neposrednoj blizini Zadra.

– Hotel Hilton u Opatiji će ispričati luksuznu priču na drugačiji način, a bit će specifičan po tome što će se iz soba smještenih na višim katovima pružati prekrasna vizura na gotovo sve opatijske atrakcije. Kada je o gastronomiji riječ, bazirat će se na lokalnim i autohtonim proizvodima, najavila je Jutt Ferlan.

Nikola Avram je otkrio da je u djetinjstvu živio na Cresu na samo 25 metara od budućeg hotela iz lanca Marriott, te da je na ovom projektu, kao poslovni čovjek s međunarodnom karijerom u hotelijerstvu i turističkoj industriji, radio dulje od 15 godina.

– Cres je neotkriveni dio Jadrana, jedinstvene ljepote i očuvane prirode i prostora. Smatram da će uz potporu Marriott lanca, gosti koji možda do sada nisu niti čuli za Cres početi otkrivati njegove čari.

Otvorenje ovog hotela će vrlo brzo početi doprinositi razvoju i rastu Cresa kao destinacije – naglasio je Avram i kao primjer pozitivnog utjecaja investicija na destinaciju naveo jednu drugu lokaciju u kojoj je tvrtka na čijem je čelu također uložila novac i danas posluje.

Po njegovim riječima, u našem susjedstvu, u Srbiji, na Kopaoniku, zahvaljujući izgradnji vrhunskih smještajnih objekata i svim sadržajima, cijena kvadrata je toliko narasla, da je dostigla čak 10.000 eura po kvadratu, a podigla se također i cijena boravka.

– Investicije donose rast cijena nekretnina, a razvoj je potreban na otocima pogotovo, kako se ne bi raseljavali – zaključio je Avram.

Velik razvoj Rovinja

Još jedan pozitivan primjer rasta naveo je Goran Fabris, koji je istaknuo velik turistički razvoj Rovinja koji je prije dolaska investitora s vizijom i izgradnje hotela Lone, prvog design hotela s pet zvjezdica u Hrvatskoj bio daleko iza Poreča, što danas više nije slučaj.

– Dolazak investitora s vizijom, ali i razumijevanje i podrška lokalne zajednice u konačnici podižu cijenu boravka u destinaciji – objasnio je Fabris.

Na drugom zanimljivom panelu koji se odlično nadovezao na prethodnu temu, sudionici su pokušali dati odgovore na pitanje “može li Hrvatska sačuvati prostor, a istovremeno razvijati održivi turizam i rezidencijalne zone”.

Pod radnim naslovom “Urbanistički planovi budućnosti” u raščlanjivanju ove teme sudjelovali su dr. sc. Maroje Mrduljaš s Arhitektonskg fakulteta Zagreb, Gorana Stipeč Brlić, predsjednica Društva arhitekata Rijeka, gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, te slovenski arhitekt Dean Lah iz Studija Enota, uz moderatora, arhitekta i urbanista Bojana Bilića iz Plana 21.

Prema onome što je rečeno, prostorno-planska dokumentacija u Hrvatskoj bi trebala biti puno jasnije napravljena, a kako je istaknuo Maroje Mrduljaš, potrebno je redefinirati pravne okvire modela upravljanja prostorom.

Smatra da sadašnji sustav nije dobro postavljen i neadekvatni zahvati u prostoru se ne uočavaju na vrijeme. Više ne postoje “komisije za lijepo” koje su postojale nekad i ocjenjivale projekte.

– Prostor je toliko dragocjen resurs, da bi urbanisti koji dobro rade svoj posao trebali imati bolje plaće nego li premijer – rekao je Mrduljaš.

Što će biti s Opatijom?

Što će biti s Opatijom u kojoj nažalost sve više zelenih oaza prelazi u sive, a betonizacija i apartmanizacija ne posustaju, premda je ovaj grad prema ocjeni Slovenca Deana Laha i dalje, nogometnim riječnikom – Real Madrid?

– Jedini alat lokalne samouprave je prostorno-planska dokumentacija koju ćemo u opatijskom slučaju dići na najvišu moguću razinu izradom novog Prostornog plana i Urbanističkog plana uređenja Opatije.

Različitim tumačenjima do sada važećih planova došlo je do neželjenih situacija u opatijskom prostoru. Strategija razvoja se bazira na tome da Opatija treba ostati destinacija cjelogodišnjeg turizma i to turizma višeg ranga – naveo je uz ostalo gradonačelnik Kirigin.

Makarski gradonačelnik Zoran Paunović istaknuo je kako se u tri godine mandata zajedno sa svojom ekipom uhvatio u koštac s nesređenom situacijom u prostoru, što je izazvalo veliko negodovanje dijela građana i građevinara i pravu “buru u medijima”.

Međutim, učinjeni su značajni i drastični rezovi koji bi trebali zaustaviti daljnju devastaciju i apartmanizaciju Makarske koja je od 2009. godine, izmjenom prostorno-planske dokumentacije, nažalost, rekao je njezin gradonačelnik, postala sinonim za betonizaciju i apartmanizaciju hrvatske obale.

– Prijetilo nam je da premda smo smješteni na prekrasnom prostoru, postanemo grad duhova i zato smo uložili napore u smjeru oživljavanja gradske jezgre – objasnio je Paunović koji je svjestan da se zamjerio građevinskom lobiju i strahuje hoće li se započeti smjer zaštite Makarske nastaviti ukoliko izgubi na lokalnim izborima iduće godine.