ZAGREB Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mogao bi, ako već nije, vrlo brzo ostati bez novca za financiranje mjera za poticanje zapošljavanja. Rebalansom proračuna srezana su sredstva za provedbu aktivne politike zapošljavanja i to za 177,2 milijuna kuna te će HZZ u ovoj godini umjesto ranije predviđenih gotovo 511,56 milijuna kuna na raspolaganju imati svega nešto manje od 334,35 milijuna kuna. Kako je lani državna burza bez novca ostala početkom studenog, većina tih sredstava u prva tri mjeseca ove godine potrošena je na realizaciju zahtjeva koji su od studenog prošle godine bili na čekanju. Stoga je i upitno hoće li burza za zapošljavanje uopće imati priliku odobravati nove zahtjeve za uključenje u mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno hoće li mjere biti stavljene na led i već na izmaku prvog kvartala godine.

Uključeni lani

Samo okvirni izračun mjesečnih troškova burze za korisnike potpora za očuvanje radnih mjesta, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove, kao i korisnike potpore za samozapošljavanje pokazuje kako je u tri mjeseca ove godine potrošeno više od 150 milijuna kuna, ili gotovo pola iznosa predviđenog za provođenje mjera u ovoj godini. No, stvarni trošak zasigurno je puno bliži ukupnom iznosu predviđenih sredstava za tu namjenu u ovoj godini. U ovaj grubi izračun nije uključen, primjerice, trošak obrazovanja koji se plaća obrazovnoj ustanovi, kao ni trošak liječničkog pregleda za nezaposlene koji se uključuju u obrazovne programe, doprinos za mirovinsko osiguranje i zaštitu na radu koji burza nezaposlenima u obrazovnim projektima, kao niti novčana pomoć na koju korisnik ima pravo. Nismo računali niti putne troškove, koji se mogu odobriti do iznosa od tisuću kuna, uz predočenje dokumentacije o stvarnim troškovima.  

 »Zaostali predmeti« 

Trenutno je mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno ukupno 30.697 osoba. Većina korisnika u programe je ušla tijekom prošle godine s obzirom da je novouključenih korisnika do kraja prošlog tjedna bilo 2.404. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (uz naknadu od 1600 kuna) i dalje je najiskorištenija mjera te je njome obuhvaćeno više od polovice ukupnog broja korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja. Konkretnije, riječ je o 15.548 osoba. Slijede korisnici potpora za zapošljavanje i samozapošljavanje koji je 6.134, dok potpore za samozapošljavanje trenutno koriste 4.932 osoba.

 Javnim radovima obuhvaćeno je 2.981 osoba, dok je potporom za očuvanje radnih mjesta, takozvanim neradnim petkom, obuhvaćeno 742 radnika. U projektima obrazovanja nezaposlenih sudjeluje 360 osoba. Sve mjere podrazumijevaju višemjesečne financijske obveze. Primjerice, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa može se koristiti maksimalno tri godine, obrazovni programi mogu trajati do šest mjeseci, dok javni radovi, ovisno o programu, mogu trajati i do godinu dana, a financiranje skraćenog radnog tjedna što je mjera usmjerena direktno na radnika može trajati pola godine. 

Zahtjevi za odobravanjem mjera počeli su se obrađivati u veljači i pritom su prvenstvo imali »zaostali predmeti«, odnosno zahtjevi koji su od studenog prošle godine bili na čekanju zbog nedostatka novca. Neslužbeno se može čuti i kako se još uvijek nisu počeli odobravati zahtjevi korisnika koji su pristigli u ovoj godini, a s obzirom na stanje na tržištu pritisak na državnu burzu ne jenjava. Na čekanju je tako preko osam tisuća zahtjeva korisnika. S obzirom na rezanje proračunskih sredstava upitno je koliko će ih i kada uopće doći na red. Politika štednje, odnosno nedostatak novca, tako bi se moglo obiti o leđa onih najpotrebnijih – nezaposlenih.