Na sjednici Vlade usvojene su izmjene odluka o davanju državnih jamstava za završetak trećemajske novogradnje 527, broda »Algoma Endeavour« u svrhu skidanja svih hipoteka na brodu kojima je država, odnosno Ministarstvo financija, osigurala svoja potraživanja.

Ili, bolje rečeno, pokušala osigurati s obzirom na to da će završni račun na ovom brodu iskazivati pozamašan gubitak kad bude isplovio iz Rijeke. Budući da je starom »3. maju«, za ovo vrijeme od 2019. godine naovamo, za sve kreditne obveze u stopostotnom iznosu jamčila država, jasno je tko će na kraju snositi i »pokriti« taj minus. Državni proračun.

Kada će to biti, točan datum još uvijek nije definiran, međutim, iz jučerašnjeg obrazloženja prijedloga odluke u Ministarstvu gospodarstva isporuka ovog broda očekuje se tijekom idućeg tjedna.

Hoće li to uistinu tako i biti, pokazat će se ubrzo. Informacije iz »3. maja« upućuju da bi »Algoma Endeavour« trebao danas ponovo na pokusnu plovidbu da bi se testirali oni brodski sustavi koji se prije dvadesetak dana, kad je brod prvi put isplovio na pokusnu plovidbu, nisu uspjeli testirati zbog toga što nisu bili spremni.

Struktura jamstva

Iz Vladine odluke kojom je Ministarstvo financija dobilo »zeleno svjetlo« da izda brisovna očitovanja za sva založna prava u korist Republike Hrvatske nije vidljivo niti precizirano o kojem se iznosu hipoteka radi.

Poznato je, međutim, da se iznos državnih jamstava koja su odobrena u korist kreditnih i inih zaduženja za taj brod penju na gotovo 90 milijuna eura.

Da bi se razaznalo koliko će biti gubitak na brodu za Kanađane valja ući u strukturu tih izdanih državnih jamstava. Podsjetimo, završetak ovog broda, koji je godinama stajao na trećemajskom navozu, ugovoren je 2022. godine za cijenu od oko 47 milijuna eura.

Kažemo okvirno jer je polovica tog iznosa bila specificirana u eurima, a polovica u kanadskim dolarima. Starom društvu »3. maj« u tom je iznosu ugovorene cijene broda odobren kredit za završetak ovog broda za koji je, kao i sve druge kredite, u stopostotnom iznosu jamčila država.

Pokazalo se da taj novac neće biti dovoljan da se završi taj brod, pa je ujesen 2023. godine »spušten« još jedan kredit u iznosu od 23,45 milijuna eura, za što su opet izdana državna jamstva.

Brod nije završen u ugovornom roku, odnosno do 15. lipnja prošle godine, nakon čega Kanađani raskidaju ugovor, a ubrzo kreću pregovori oko novih ugovornih kondicija.

Hrvatska strana baš i nije u tom trenutku imala puno opcija s obzirom na to da je riječ o vrlo specifičnom brodu koji je konstruiran i građen za plovidbu mirnim vodama, konkretno sjevernoameričkim Velikim jezerima.

Kanađani su pristali financirati završetak ovog broda s 14 milijuna eura, ali je izvjesno da je pritom došlo do umanjenja kupoprodajne cijene broda. To je, između ostalog, i taksativno navedeno u obrazloženju jučerašnje Vladine odluke. Koliko je ta cijena smanjena, međutim, još nije službeno obznanjeno.

Visoki iznos

U skladu s uobičajenom praksom kod sklapanja brodograđevnih ugovora, za tih 14 milijuna eura s kojima su Kanađani pristali financirati završetak ovog broda druga je strana, u ovom slučaju hrvatska Vlada, odobrila državna jamstva na konto kontragarancija za ove avansne uplate kupca, uz još dodatnih pet milijuna dolara koje su iz Algoma Corporationa zatražili kao osiguranje za garantni rok, pri čemu je to jamstvo bilo vezano sve tamo do 1. rujna 2026. godine.

Ovako visoki iznos garancija za brod, najblaže rečeno, neuobičajen je i pravo je pitanje što je tomu razlog. Nije zgorega podsjetiti kako je u prvotnom ugovoru, koji je uslijed kašnjenja bio raskinut, taj iznos bio definiran na 500 tisuća američkih dolara.

Na primopredaji svakog broda, pa tako i »Algoma Endeavoura« kupac plaća zadnju tranšu kupoprodajne cijene, primopredajnu ratu, u ovom slučaju radit će se o ostatku ostatka, uvjetno rečeno. Koliko to Kanađani još moraju uplatiti, enigma je o kojoj se zasad nitko ne izjašnjava.

Sve ovisi koliko je novim ugovorom »spuštena« prvotna cijena broda od 47 milijuna eura. Budući da su platili 14 milijuna eura, za pretpostaviti je da se radi o iznosu koji bi se trebao vrtjeti oko 30 milijuna eura, samo je pitanje radi li se o nekoliko milijuna eura ispod ili povrh te okrugle brojke.

S novcima od te primopredajne rate namirit će se dio od ona dva kredita u ukupnom iznosu od 70 milijuna eura i jednostavna računica pokazuje da će nepodmireno ostati blizu 40 milijuna eura, a možda i više, što će banka, u ovom slučaju HBOR, »pokriti« protestiranjem državnih jamstava.