Ilustracija / Snimio M. SMOLČIĆ
povezane vijesti
- Hrvatska ima najveći pad ulaznih troškova u poljoprivredi u cijeloj EU. Gotovi proizvodi ipak skuplji
- Tušek: U 10-ak slučajeva dokazana prijevara u korištenju EU potpora u poljoprivredi
- “Imamo potencijal za prehraniti dvije Hrvatske”: Dabro predstavio programe za poticanje proizvodnje mesa i mlijeka
ZAGREB – Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2023. su godini koristila 1,51 milijun hektara poljoprivrednih površina, što je 0,1 posto više nego u 2020., pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) sa stanjem 1. lipnja 2023. godine.
Rije je o konačnim podacima vezanim za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u 2023., i to za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te broj stoke i peradi. Podaci su uspoređeni s podacima posljednjih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. i 2020. godine.
Prema konačnim podacima, poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2023. koriste se s ukupno 888.000 hektara oranica i vrtova.
Najveći udio u površini oranica i vrtova imale su žitarice (63,4 posto ili 563.000 hektara), industrijski usjevi (18,5 posto ili 164.000 hektara) i krmno bilje (11,6 posto ili 103.000 hektara).
U usporedbi s 2020., površine zasijane žitaricama veće su za 5,2 posto, a površine pod suhim mahunarkama za 100 posto, dok su površine pod korjenastim i gomoljastim usjevima manje za 23,8 posto.
Pod trajnim nasadima koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike, košaračku vrbu i božićna drvca, bilo je 78 tisuća hektara, što je 2,6 posto više nego u 2020. godini.
Što se tiče konačnih podataka o stočarstvu, svinjogojstvu, kozarstvu, ovčarstvu i peradarstvu, smanjio se ukupan broj grla. Tako je broj svinja manji je za 21,8 posto, broj koza za 13,6 posto, broj ovaca za 11 posto i broj peradi za 12,5 posto, dok je broj goveda ostao na razini 2020. godine.
Tako je svinja bilo 905 tisuća, koza 76 tisuća, ovaca 694 tisuće, peradi 10,5 milijuna i goveda 420 tisuća.
