Gospodarski kriminal i korupcija u Hrvatskoj lani su pričinili materijalnu štetu veću od 651 milijun eura, što je za oko 83 posto više nego 2022. godine s 355,5 milijuna eura zamračenih iznosa. Značajan je podatak da najviši dio iznosa prošlogodišnje štete od gospodarskog kriminaliteta u Hrvatskoj otpada na istarsku regiju s rekordnih gotovo 560 milijuna eura u odnosu na zagrebačku s 25,7 milijuna eura štete.

Do pretprošle godine Zagreb, odnosno područje Policijske uprave zagrebačke imalo je najviši udjel materijalnih šteta u zemlji. Podaci su to iz godišnjeg izvještaja MUP-a, Službe za strateško planiranje, statistiku i unaprjeđenje rada s referentnim podacima za prošlu i pretprošlu godinu.

Usporedbe radi, iznos lanjske štete u Hrvatskoj tri i pol puta je veći od iznosa Proračuna Grada Rijeke za 2023., a od, primjerice, pulskog gradskog proračuna viši za čak osam puta.

Prema MUP-ovoj statistici i dalje su »najpopularnija« kaznena djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije, krivotvorenje službene isprave i zloupotreba položaja i ovlasti, slučajevi posrnulih političkih moćnika i interesno povezanih poduzetnika koji svako toliko obogate stranice novina, portala i televizijskih minuta.

Slučaj Istre

Uopćeno smatra da se takva vrsta kriminala s koruptivnim radnjama najviše događa u većim urbanim sredinama. No, incidencija takvih kriminalnih radnji u raskoraku je razmjerom i iznosima zamračenog novca.

Razlog zašto je prošle godine Policijska uprava istarska na svom području evidentirala najveći nacionalni udio materijalne štete od oko 560 milijuna eura u odnosu na preklanjskih 10,5 milijuna eura može se promatrati dvojako – zavidnim uspjehom policijskih i istražiteljskih timova u detekciji štete ili trendom radikalnog koncentriranja veće količine novca i bujanja sumnjivih poslova u 2023. u odnosu na raniji period.

No, kad su u pitanju neki recentni slučajevi ne treba zaboraviti da je upravo lani započelo dugoočekivano megasuđenje dvanaestorici menadžera uništenog Uljanika koji se pravomoćno terete za gospodarski kriminal na štetu brodogradilišta »težak« 120 milijuna eura. Ipak, spomenuti iznos ne objašnjavaju svekupnu štetu od preko pola milijarde eura u Istarskoj županiji u jednoj godini.

Osječko-baranjska prva

Iako je 2023. u Hrvatskoj zabilježen statistički pad broja prijavljenih gospodarskih kaznenih djela za tek nešto više od 10 posto, to ni na koji način nije utjecalo na smanjenje materijalne štete od gospodarskog kriminala u koji se ubrajajaju i koruptivna kaznena djela. Naprotiv, iz godine u godinu ukupni iznosi šteta na nacionalnoj razini kontinuirano rastu s varijabilnim regionalnim trendovima.

Uz Istru i Zagreb, područje PU primorsko-goranske lani je bilo treće u zemlji po visini zamračenih iznosa novca s nešto više od 9 milijuna eura šteta od gospodarskog kriminala i korupcije.

PGŽ je lani evidentirao 269 slučajeva, što je porast od 38,7 posto u odnosu na 2022. kad su prijavljena 194 takva kaznena djela. Slijedi ga Vukovarsko-srijemska županija s oko 8,5 milijuna eura štete, a koja je 2022. bila čak druga najpogođenija regija u RH po visini šteta, odmah nakon Zagreba.

Zagreb kao najveći grad u zemlji i centar s najvećim brojem ekonomskih subjekata već dvije godine zaredom, 2023. i 2022. nema najviši broj kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal.

S lanjskih ukupno 720 nedjela iz te domene registriranih na području PU zagrebačke, lani je ponovno prva bila Osječko-baranjska županija sa 756 nedjela.

Vukovarsko-srijemska županija kao treća na nacionalnoj ljestvici evidentirala je 461 slučaj s trendom porasta incidencije kaznenih djela gospodarskog kriminala i korupcije za 54,2 posto. MUP ističe i neke pozitivne trendove promatrane kroz nacionalne okvire.

– Ukupno je evidentirano 4.429 kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta, što je 10,6 posto manje u usporedbi s podacima za 2022. godinu.

Za kaznena djela gospodarskog kriminaliteta osumnjičeno je 1.189 osoba, što je 13,7 posto manje u odnosu na 2022. godinu. U 2023. godini evidentirano je 747 korupcijskih kaznenih djela, što je 37,1 posto manje u usporedbi s 2022. godinom.

Počinitelja tih kaznenih djela manje je za 63,5 posto. U prosjeku jedna je osoba počinila 4,9 kaznenih djela iz ove skupine, navodi se u analizi MUP-a.