Diplomirani fizičar, dugogodišnji borac za ljudska prava i glasnogovornik stranke Možemo! Gordan Bosanac nositelj je liste platforme Možemo! na izborima za Europski parlament, a s njim smo razgovarali o politikama koje će promovirati ako Možemo! prođe u EP, a posebno o europskom Zelenom planu, koji je za ovu stranku najvažnija tema.

Priuštivo stanovanje

Kandidat ste koji vodi listu Možemo! za EP – po nekim anketama, mogli bi čak osvojiti preko 10 posto i dva mandata. S kojim politikama Možemo! ulazi u ove izbore, što su glavne teme kojima se planirate baviti?

– U kampanji smo već više od mjesec dana i doista smo svaki dan na terenu, razgovaramo s građanima od Dubrovnika, preko Splita, Šibenika, Zadra, Rijeke i Pule, Zagreba, Bjelovara do Osijeka, i do sada smo se najviše fokusirali na teme priuštivog stanovanja, svima dostupno javno zdravstvo, unapređenje prometne infrastrukture s posebnim fokusom na obnavljanje željeznice. Tako smo kampanju službeno i započeli, putovanjem vlakom iz Zagreba do Osijeka, a cijelo vrijeme smo nastojali upravo željeznicom i obići zemlju, kako bismo upozorili na potrebu svima dostupnog, povoljnog i ekološki održivog prijevoza.

Još jedna od tema do koje nam je posebno stalo je reforma sustava poljoprivrednih poticaja, gdje se zalažemo da se fokus zajedničke poljoprivredne politike prebaci s velikih poljoprivrednih industrija na male proizvođače i OPG-ove, kako bi ih se učinilo održivim proizvođačima zdrave hrane.

Također, tu je i obrana Europskog zelenog plana, kao najambicioznijeg projekta Europske unije, s ciljem da EU do 2040. učinimo energetski neutralnim.

Zeleni plan je doživio veliku krizu, odnosno praktički nema više mogućnosti provedbe na način kako je napisan, nakon početka rata u Ukrajini i preslagivanja energetskih prioriteta u EU-u – kako ga vratiti u život, s kojim prioritetima, s kojim rokovima provedbe i temeljenog na kojim energentima?

– Meni se čini da mu se tek sada otvara prostor. Iskustvo i posljedica ovisnosti EU-a o ruskom plinu dobro je naučena lekcija i valjda je sada jasno da moramo ići ka energetskoj neovisnosti, a prelazak na neugljičnu energetiku bi trebao biti jasan smjer. Desnica napada zelenu tranziciju primarno jer je glas velikih lobija ovisnih o plinu i nafti ili drži stranu velikim kompanijama kojima je profit ispred zelene transformacije. Ali mi nećemo dozvoliti povratak na staro. Troškovi usporavanja zelene tranzicije daleko su veći, jer garantiraju pad europskog BDP-a veći od dva posto, dok nastavak tranzicije jamči rast. A troškovi neprovedbe bit će i socijalni i zdravstveni, od smanjene dostupnosti zdravstvene zaštite, od 300 tisuća umrlih u EU-u godišnje od zagađenja zraka do svih zdravstvenih, socijalnih i drugih troškova suša, poplava, požara i zagađenja koji će nastati ako se zelena tranzicija zaustavi. To znači i manji urod hrvatskih poljoprivrednika i uništavanje domaće turističke infrastrukture. Dakle, to se izravno tiče i nas.

EU treba jasan plan za postupno ukidanje fosilnih goriva, počevši od ugljena do najkasnije 2030. godine, a fosilnog plina i nafte najkasnije do 2040. godine. Uz to, EU treba jasan plan ukidanja subvencija za fosilna goriva do najkasnije 2025. godine. Istovremeno potreban je zamah investicija u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost.

Jaka civilna zaštita

Apropos sigurnosne situacije u EU-u, podržavate li Vladinu politiku uvođenja skraćene vojne obuke, i koliko bi trebalo izdvajati za obranu na razini EU-a, ali i u Hrvatskoj?

– Ne, kako smo već i javno isticali, mi se zalažemo za dobro plaćenu, opremljenu, motiviranu i obučenu vojsku, ali koja se služi na dobrovoljnoj bazi, da oni koji žele služiti vojsku profesionalno imaju za to adekvatne uvjete. Također, smatramo kako su nedavno iznesene ideje o tome da bi trebalo ograničiti ili ukinuti priziv savjesti za služenje vojske štetne i kontraproduktivne. Ne možemo imati situaciju u kojoj bi se građane koji ne žele služiti vojni rok stavljalo u nepovoljniji položaj od onih koji žele, to bi bilo protuustavno.

I kroz ovu kampanju za EU izbore već smo naglasili kako smatramo da nam je potrebna jaka civilna zaštita, zbog čega se zalažemo za daleko veća ulaganja upravo tamo, kako bi se građanke i građani koji ne žele služiti vojni rok, ali su spremni doprinijeti sigurnosti zemlje, mogli priključiti civilnoj zaštiti, gdje bi se mogli obučiti kako pomoći u slučajevima poplava, suša, požara i drugih klimatski izazvanih nepogoda.

Kao jedna od glavnih tema ovih izbora nametnula se i tema (i)migrantskih politika. Izjavili ste da hitno treba regulirati tržište stranih radnika – to zvuči slično izjavama iz Mosta ili DP-a. U čemu je razlika u vašem stavu?

– Razlika je kao nebo i zemlja! Nama je potpuno neprihvatljiv način na koji se HDZ-ova Vlada izmaknula iz procesa radnih migracija i taj proces u potpunosti prepustila u ruke agencija za dovođene stranih radnika. To je rezultiralo padom cijene rada primarno u uslužnom i građevinskom sektoru, ali i grubim kršenjem radničkih prava stranih radnika koje pojedine agencije tretiraju kao njihovo privatno vlasništvo. Odmah treba reći da ima agencija koje posluju pošteno, ali ima i veliki broj onih koji uistinu izrabljuju ljude. Tome se mora stati na kraj. Mi se zalažemo za detaljnu analizu tržišta rada, temeljem koje ćemo odlučiti u kojim djelatnostima treba uvesti kvote za radnike. Istovremeno, zalažemo se, a u Gradu Zagrebu i provodimo niz mjera integracijskih politika koje bi trebale osigurati da se ne desi getoizacija.

Očuvati ljudska prava

Smatrate li da bi se izbor spitzenkandidata mogao ponovno kompromitirati, kao i 2019. godine? Ili da prevedemo, postoji li mogućnost da Ursula von der Leyen to ne bude, i otvara li to po vama neki prostor za odlazak Andreja Plenkovića u vrh EU-a?

– Koliko mi je poznato iz razgovora s kolegicama i kolegama u Bruxellesu, Plenković u EU hodnicima stoji daleko lošije nego što to poneki domaći mediji pokušavaju prikazati. Čak je i u EPP-u zabilježeno da je morao smijeniti čak 30 ministara, od kojih su mnogi morali otići zbog korupcije. Tako da ne bih dao puno na opciju da će preuzeti neku relevantnu poziciju u Komisiji ili Vijeću. A što se tiče Von der Leyen, njezina sudbina će ovisiti o tome koja struja u EPP-u će prevladati – ona bliža radikalnoj desnici i zaustavljanju zelene tranzicije, ili centristička struja. No pričekajmo prvo rezultate izbora i vidjeti tko će oformiti većinu.

Dosad su i vaši Zeleni, zajedno s pučanima, socijaldemokratima i liberalima, podržavali Komisiju Ursule von der Leyen, jer je to bila jedna razumna mainstream politika u EU-u u vrijeme kriza. Jesu li Zeleni spremni zadržati tu mainstream poziciju? Naime, nije realno da mjesto na čelu Komisije dobije bilo tko osim predstavnika velikih grupacija, dakle ili pučani ili socijaldemokrati, i to puno teže nego pučani. S druge strane, to je i pitanje jačanja ekstremnih politika, i na lijevo i na desno. Kakav rasplet očekujete?

– Za početak, u Europskoj uniji još nisam vidio jačanje tzv. ekstremno lijevih politika, ljevica i lijevi centar su fokusirani na očuvanje ljudskih prava i obranu od ekstremne desnice, vladavinu prava, nastavak provedbe zelene tranzicije i jačanje socijalnih prava i dostupnosti zdravstvene zaštite u EU-u. S druge strane, ekstremna desnica luduje, od napada na migrante i manjine, do napada na ženska reproduktivna prava i uopće žensku autonomiju u cjelini. Ali zanimljivo je da ovaj put nitko od njih ne prijeti izlaskom iz EU-a kao što je to bilo ranije. Tu lekciju su dobro naučili na Brexitu.

Mi kao članovi Europske stranke zelenih, pa tako i naš spitzenkandidat Bas Eickhout to smo već govorili, a to je on ponovio i tijekom posjeta Zagrebu gdje je podržao našu kampanju, da Zeleni neće podržati Ursulu von der Leyen ukoliko bude tražila podršku ECR-a i ID-a – potrebno je sačuvati sanitarni kordon prema desnim ekstremistima.

Pakt o migracijama je korak unazad

Kako vidite europski Pakt o migracijama?

– Što se tiče generalne politike prema migracijama, one moraju biti učinjene sigurnima i legalnima, u skladu s potrebama članica Unije. Upravo je nedavno usvojeni Pakt o migracijama korak unazad, jer je institut azila učinio manje dostupnim, dok sami put za sigurne legalne migracije nije učinjen jasnijim ni jednostavnijim. To će, nažalost, rezultirati povećanjem ilegalnih migracija i krijumčarenja ljudi. Konačno, za razliku i u odnosu na Most i Domovinski pokret, mi ljude koji su prisiljeni migrirati u potrazi za boljim životom želimo tretirati kao ljude koji zajedno s nama razvijaju našu zemlju.