Danas će se u Saboru održati rasprava o situaciji vezanoj uz ratno stanje u Ukrajini, a to je prilika i da predsjednika Odbora za vanjsku politiku Garija Cappellija pitamo kako vidi zbivanja na istoku Europe, kao i implikacije na Hrvatsku.

Jake implikacije

Rat u Ukrajini iznenadio je cijeli svijet, ali i praktički ujedinio cijeli Zapad – kako vidite Putinovu politiku, i s druge strane, smatrate li da su EU i SAD dovoljno snažni da zaustave tu eskalaciju, a bez pritiskanja »crvenog gumba« od strane Putina?

– Suočeni smo sa strašnom agresijom od strane Ruske Federacije prema Ukrajini, a time je ugrožena i sigurnost cijele Europe. Politika Putina, svim ovim potezima, udarila je u same temelje svjetskog poretka, koji se zasniva na miru, stabilnosti i poštovanju suvereniteta i neovisnosti nacija i država. Rusija je započela svoju ničim izazvanu vojnu agresiju i invaziju jedne prijateljske i miroljubive države, čime je grubo pogazila suverenitet Ukrajine i međunarodno pravo, a što se može odraziti i prelijevanjem na naše neposredno susjedstvo. Uključenost EU-a i SAD-a ovih dana jasno je vidljiva iz stavova i svih sankcija koje su usmjerene prema Rusiji, a koje prvenstveno imaju jake gospodarske implikacije za tu zemlju. Postignuto je jedinstvo između EU-a, NATO-a i ostalih međunarodnih partnera, i smatram da je to ispravan način djelovanja. Poruke posljednjih dana koje je Ruska Federacija uputila Finskoj i Švedskoj odjeknule su još jačom opredijeljenošću tih zemalja prema NATO-u. Međutim, vidljivo je da se i u mnogim ruskim gradovima javljaju prosvjedi, stoga bi agresija Rusije mogla imati za posljedicu i veliko unutarnje neslaganje.

Čini se da je oporba ujedinjena oko podrške Vladi u stavu prema ovom ratu?

– Da, siguran sam. Kad je pitanje ovakve agresije i vojnog napada, koji neposredno ugrožavaju stabilnost i sigurnost čitavog kontinenta, uvjeren sam da ćemo svi taj napad podjednako osuditi.

Pomoć i jedinstvo

Što bi se još moglo poduzeti kad je riječ o hrvatskoj podršci Ukrajini?

– Vidimo da su svi dosadašnji napori hrvatske Vlade i premijera Plenkovića bili usmjereni upravo na pomoć Ukrajini u njezinoj europskoj perspektivi, gospodarstvu, kao i postizanju demokratskih vrijednosti i načela te zaštiti vladavine prava i ljudskih prava. Premijer je više puta, krajem prošle godine i početkom ove godine, boravio u Ukrajini upravo s tim ciljem. Smatram da trebamo ostati predani osnaživanju prodemokratskih snaga u Ukrajini, kao i humanitarne, gospodarske i vojne pomoći. Glede Ukrajine postigli smo konsenzus svih parlamentarnih stanaka na saborskom Odboru za vanjsku politiku, kao i na plenarnoj sjednici Sabora kod donošenja Deklaracije, i to vam već puno govori.​

Kakva je suradnja saborskog vanjskopolitičkog odbora s Europskim parlamentom ili drugim parlamentima i zastupnicima drugih zemalja u ovoj situaciji?

– Ova kriza je potaknula i jedinstvo na razni Europskog parlamenta i svih nacionalnih parlamenata država članica EU-a te europskih članica NATO-a, a što je tijekom Međuparlamentarne konferencije o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj i zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Unije bilo naglašeno kroz zajedničku Deklaraciju, kojom smo najoštrije osudili rusku vojnu agresiju i dali potporu i solidarnost legitimnim vlastima Ukrajine, a koju smo usvojili također konsenzusom, istog dana kada je donesena i Deklaracija o Ukrajini u Hrvatskom saboru.