PARIZ – Arheolozi su u srijedu rekli da su iskopali najstariju drvenu strukturu ikad otkrivenu, koja datira od prije gotovo pola milijuna godina, što ukazuje na to da su naši preci možda bili napredniji nego što se mislilo.

Iznimno dobro očuvana drvena konstrukcija otkrivena je na slapovima Kalambo na sjeveru Zambije u blizini granice s Tanzanijom.

Datira od prije najmanje 476.000 godina, puno prije evolucije Homo sapiensa, prema studiji koja opisuje ovo otkriće u časopisu Nature.

Drvo ima tragove posjekotina koji pokazuju da su kameni alati korišteni za spajanje dvaju velikih trupaca kako bi se napravila konstrukcija, za koju se vjeruje da je platforma, šetnica ili uzdignuta nastamba za držanje naših rođaka iznad vode.

Na lokalitetu je također otkrivena zbirka drvenih alata, uključujući klin i štap za kopanje.

Poznato je da su u to vrijeme preci ljudi koristili drvo, ali u ograničene svrhe, poput paljenja vatre ili lova.

Larry Barham, arheolog s britanskog Sveučilišta u Liverpoolu i glavni autor studije, rekao je za AFP da je, prema njegovim saznanjima, prethodni rekorder za najstariju drvenu strukturu datira od prije oko 9000 godina.

Barham je rekao da je struktura bila “slučajno otkriće” do kojeg je došlo 2019. godine tijekom iskapanja na lokaciji koja se nalazi na obalama rijeke Kalambo, iznad vodopada visokog 235 metara.

Rijetka su otkrića koja uključuju tako drevno drvo, jer je sklono truljenju ostavljajući malo traga.

Ali vjeruje se da je visoka razina vode na Kalambo slapovima očuvala strukturu tijekom stoljeća.

‘Mašta i vještine’

Iskapanja na nalazištu Kalambo 1950-ih i 1960-ih godina otkrila su nešto drveta, ali nije ga bilo moguće točno datirati.

Međutim, ovaj put arheolozi su upotrijebili novu metodu nazvanu luminiscencijsko datiranje, koja određuje starost mjerenjem vremena kada su minerali posljednji put bili izloženi sunčevoj svjetlosti.

To je otkrilo da je struktura mnogo starija nego što su mislili i da datira od najmanje prije 476.000 godina.

Najraniji dokazi o Homo sapiensu datiraju od prije oko 300.000 godina.

Ali fosili ljudskog rođaka Homo heidelbergensisa, za kojeg se smatra da je živio prije 700.000 do 200.000 godina, pronađeni su u regiji, rekao je Barham.

Otkriće drvene konstrukcije “promijenilo je moje mišljenje o tim ljudima”, dodao je Barham.

“Transformirali su svoje okruženje kako bi život učinili lakšim, čak i ako je to bilo samo tako što su napravili platformu na kojoj mogu sjediti uz rijeku i obavljati svoje svakodnevne poslove”, rekao je.

“Upotrijebili su inteligenciju, maštu i vještine kako bi stvorili nešto što nikad prije nisu vidjeli, nešto što nikada prije nije postojalo.”

To sugerira apstraktnu razinu razmišljanja i “vjerojatno jezika”, dodao je.

Sophie Archambault de Beaune, arheologinja s francuskog sveučilišta Lyon 3 koja nije bila uključena u studiju, rekla je da struktura “pretpostavlja kognitivne sposobnosti kao što su planiranje i sposobnost vizualizacije gotovog proizvoda”.