ZAGREB – Državne nagrade kojima se nagrađuju najveća dostignuća u znanosti i njezinoj popularizaciji u protekloj godini, svečano su dodijeljene u srijedu u Hrvatskom saboru, a nagrade za životno djelo dobili su Marijan Ahel, Željko Dujić, Đuro Senčić, Nikola Gavella i Ivanka Reberski.

Ukupno su dodijeljene 32 nagrade – pet za životno djelo, 17 godišnjih nagrada za znanost, četiri godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti te šest godišnjih nagrada za znanstvene novake.

Nagrade dobitnicima dodijelili su ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, pri čemu su čestitali nagrađenima uz napomenu da su uspjesi nagrađenih na međunarodnom planu najbolji dokaz da Hrvatska ima potencijala ravnopravno se nositi s najboljim članicama zemljama EU, ali i svijeta.

“Znanje i primjena znanja glavni su preduvjeti naše uspješnosti u današnjem svijetu, a time i afirmacije naše zemlje na znanstvenoj karti Europe i svijeta. Znanstvenici koji su danas nagrađeni doprinijeli su svojim radom povećanju znanja i izvrsnosti u Hrvatskoj, ali i ukupno”, kazao je Reiner.

Ministar Fuchs rekao je da ova nagrada koju dodjeljuje Sabor predstavlja potporu znanosti i društvu temeljenom na znanju na najvišoj razini, što je osnovno opredjeljenje Vlade za zajedničku budućnost.

Naveo je da su planirane reforme usmjerene u povećanje istraživačkih kapaciteta kroz ulaganja u projekte istraživanja i razvoja, uključujući ulaganja u infrastrukturu i vrhunska znanstvena istraživanja s ciljem podupiranja razvoja gospodarstva utemeljenog na znanju te poticanja i komercijalizaciji inovacija.

Fuchs: Vaša postignuća međunarodno prepoznatljiva

U okviru treće komponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti o obrazovanju znanosti i istraživanje planirana su ukupna ulaganja od jednu milijardu eura, a kroz operativni program Konkurentnost i kohezije koji je Europska komisija usvojila u novom financijskom razdoblju do 2027.  dodijeljena je alokacija usmjerena na razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u iznosu od gotovo 282 milijuna eura.

Zadaća je Vlade, naglasio je Fuchs, stvoriti uvjete za strukovne promjene koje će rezultirati jače povezivanje znanosti i istraživanja s društvom u cjelini, obrazovanjem i gospodarstvom kako bi se iskoristili raspoloživi ljudski i materijalni resursi te stvorilo novo znanje.

“U tome je i vaš doprinos, a vaša postignuća čine sustav znanosti još kvalitetnijim i međunarodno prepoznatljivijim”, poručio je ministar dobitnicima.

Marijan Ahel nagradu za životno djelo dobio je na području prirodnih znanosti, Željko Dujić na području biomedicine i zdravstva, Đuro Senčić na području biotehničkih znanosti, Nikola Gavella na području društvenih znanosti i Ivanka Reberski na području humanističkih znanosti.

Reberski: Posvećenost znanosti doista jest poziv

U ime nagrađenih zahvalila je Ivanka Reberski ističući da je riječ o najznačajnijoj nagradi i najvećem priznanju što ga jedan znanstvenik za doprinos i zasluge uopće može dobiti u domeni u kojoj je posvetio svoje znanstveno i stručno djelovanje.

“Posvećenost znanosti doista jest poziv, to je odluka znanstvenika da u skladu s kanonima struke djeluje i stvara od trenutka svog znanstvenog opredjeljenja do kraja radnog vijeka s punom odgovornošću pred akademskom zajednicom i cjelokupnim društvom”, dodala je.

Godišnjom nagradom za područje prirodnih znanosti nagrađeni su Marijana Đaković, Nikola Sandrić i Ana-Sunčana Smith, za područje tehničkih znanosti Jonatan Lerga, Vilko Mandić i Sandro Nižetić, za područje biomedicine i zdravstva Vanda Juranić Lisnić, Ivana Novak Nakir i Stjepan Špalj, za područje biotehničkih znanosti Zdenko Lončarić, Maja Repajić, Valentina Španić, za područje društvenih znanosti Vesna Lamza Posavec, Mario Kasović, Zrinjka Peruško, Dina Vozab i Antonija Čuvalo, a za područje humanističkih znanosti Vesna Badurina Stipčević i Antonija Mlikota.

Za popularizaciju i promidžbu znanosti godišnja nagrada uručena je Tomislavu Portadi na području prirodnih znanosti, Matku Orsagu i Frani Petricu na području tehničkih znanosti, Marijani Blažić na području biotehničkih znanosti te Editi Slunjski na području društvenih znanosti.

Za znanstvene novake godišnju nagradu za prirodne znanosti dobio je Josip Skejo, za tehničke znanosti Anna Šušnjara, za područje biomedicine i zdravstva Jan Homolak, za biotehničke znanosti Tihomir Kovač, za društvene znanosti Danijel Baturina, a za humanističke znanosti Feđa Milivojević.