U riječkom hotelu Hilton održan je trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Austrije i Slovenije. Susret hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, saveznog ministra za europske i međunarodne poslove Republike Austrije Alexandera Schallenberga i potpredsjednice Vlade Republike Slovenije i ministrice vanjskih i europskih poslova Tanje Fajon započeo je obilaskom LNG terminala u Omišlju, a suradnja po pitanju osiguravanja energetske neovisnosti triju zemalja bila je jedna od glavnih tema sastanka u Rijeci.

Ministri su razgovarali i o suradnji po pitanjima mograntske krize, zaštite šengenskog prostora, pomoći Ukrajini, posebno po pitanju obnove te ratom pogođene zemlje, kao i važnosti integracije zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju, uz brojne druge teme.

Domaćin susreta Grlić Radman istaknuo je da je to bio prvi trilateralni sastanak na razini ministara vanjskih poslova, kao i da Hrvatsku Sloveniju i Austriju veže geografska blizina, ali i kulturne, povijesne i gospodarske veze i članstvo u međunarodnim organizacijama u kojima dijele iste vrijednosti. Grlić Radman je istaknuo kako je ruska agresija na Ukrajinu izazvala poremećaje u opskrbi energentima, hranom i ključnim sirovinama.

– Povezuje nas svijest o zajedničkom djelovanju na ovim područjima, kako bismo ublažili posljedice za naša gospodarstva i građane. Na razini EU radimo na jačanju energetske neovisnosti, osiguranju diverzifikacije dobavnih pravaca za energente, a Hrvatska je pravodobno prepoznala vlastite mogućnosti i kapacitete u postizanju tih ciljeva i potencijal svoje uloge u široj regiji. Posjetili smo LNG terminal na Krku za koji je hrvatska vlada donijela odluku o udvostručenju kapaciteta, na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, rekao je Grlić Radman koji je na pitanje novinara o proširenju plinovodnih kapaciteta iz Hrvatske prema Sloveniji i dalje prema Austriji kazao kako se već duže vrijeme vode razgovori i razrađuju projekti za dobavu plina s hrvatskog LNG terminala prema tim zemljama, koji se odvijaju na razini predsjednika vlada.

Ukrajina je, prema njegovim riječima, bila važna tema razgovora, ne samo zbog krize uzrokovane ruskom agresijom, nego i po pitanju pomoći toj zemlji.

– Veže nas predanost potpori Ukrajini. Iako sve tri zemlje pružaju potporu Ukrajini od početka rata, zaključili smo da je važno ujediniti snage i pojačati tu potporu razvojno-humanitarnim projektom, s fokusom na obnovu, kazao je Grlić Radman.

Govorio je i o važnosti zajedničkog upravljanja migracijama, posebno na području zapadnog Balkana.

– Hrvatska je nedavno postigla jedan od najvažnijih strateških vanjskopolitičkih strateških ciljeva, a to je članstvo u šengenskoj zoni je predana u zaštiti vanjskih granica Europske unije i borbi protiv ilegalnih migracija i krijumčarskih mreža. Zato je važno jačati ljudske i tehničke kapacitete u zaštiti granica, kao i zajednički djelovati prema zemljama tranzita, između ostalog i jačanjem partnerstva i gospodarske suradnje s njima pa smo razgovarali i o zajedničkim posjetima trećim državama, primjerice u Africi, rekao je Grlić Radman.

Njegova slovenska kolegica je također govorila o važnosti zaštite šengenskog prostora i suzbijanja migrantske krize, naglasivši kako je potrebna obnova šengenskog prostora.

– Šengen treba obnoviti kako bi on ostao onakav na kakav smo navikli. Zbog toga je važno zaštiti vanjske granice, uz suradnju i zajedničko financiranje te zeštite, rekla je Fajon.

Na pitanje o izgradnji kapaciteta za transport plina s LNG terminala prema Sloveniji i prema Austriji odgovorila je da je slovenska vlada već prihvatila taj projekt, zbog osiguravanja neovisnosti o uvozu plina iz Rusije.

– To je prihvaćeno i u tijeku je planiranje potrebne infrastrukture, rekla je Fajon, dodajući kako Slovenija za izgradnju interkonekcija i plinovoda računa i na bespovratna sredstva iz fondova EU.

Slovenska je ministrica, kao i njeni kolege iz Hrvatske i Austrije, najavila suradnju po pitanju diplomatskih i konzularnih predstavništava u svijetu.

– Mi smo male zemlje i pojačat ćemo suradnju po pitanju zaštite i pružanja usluga našim građanima u svijetu, putem diplomatskih i konzularnih predstavništava, rekla je Fajon.

Austrijski ministar vanjskih poslova naglasio je povijesne, geografske, ali i turističke i poslovne veze triju zemalja, ističući kako je austrijsko gospodarstvo najveći strani ulagač u Sloveniji te drugi po veličini u Hrvatskoj. Prema njegovim je riječima, niz kriza koje su pogodile Europu pokazao koliko je važna dobra suradnja sa susjedima.

– U Covid krizi, migrantskoj krizi, energetskoj krizi izazvanoj ratom u Ukrajini pokazalo se da su susjedi najvažniji, kao i suradnja s njima, rekao je Schallenberg, u tom kontekstu naglašavajući važnost jačanja pozicije Europske unije, kao i integracije Zapadnog Balkana.

– Zapadni Balkan je lakmus papir po pitanju integracije i jačanja EU. Naše tri zemlje iznimno su zainteresirane za integraciju Zapadnog Balkana, jer su sigurnost i stabilnost bitni i za razvoj gospodarstva. Osim toga, nismo toliko naivni da mislimo da će Putinovi apetiti stati na Ukrajini i Moldaviji pa je i zbog toga ovo pitanje iznimno važno, rekao je austrijski ministar.

Govorio je i o energetskoj neovisnosti, a u tom je kontekstu kazao kako je krčki LNG vrlo bitan, te potvrdio zainteresiranost Austrije za dobavu plina iz LNG terminala, kada kapacitet terminala bude povećan.