VELIKA PROMJENA

Fond mijenja pravila. Poticaje za energetsku obnovu ove će godine dobiti samo najugroženije obitelji

Dražen Katalinić

PIXSELL/CARO

PIXSELL/CARO

Za razliku od prošlih godina, ove će se potpore, koje u ovoj godini iznose 25 milijuna eura, usmjeriti isključivo na građane u riziku od energetskog siromaštva, dok će ostali morati pričekati nove javne pozive



Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove godine neće raspisivati natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, nego će subvencije biti isključivo usmjerene onim građanima koji su u riziku od energetskog siromaštva.


Javni poziv Fond će objaviti u suradnji s resornim ministarstvima graditeljstva i zaštite okoliša, a već ovoga mjeseca očekuje se objavljivanje poziva za iskaz interesa prema građanima koji pripadaju u ranjive skupine.


»Nakon prošlogodišnjeg javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća prema kojem je građanima na raspolaganju bilo rekordnih 125 milijuna eura, ove godine će financiranje biti usmjereno baš na kućanstva koja nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama, uključujući odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, a što je uzrokovano nedovoljno raspoloživim dohotkom, visokim izdacima za energiju zbog loših energetskih svojstava zgrada i loše energetske učinkovitosti domova«, navode u Fondu.


Zakašnjela odbijenica




Na raspolaganju će biti 25 milijuna eura, a Fond će u cijelosti financirati prihvatljive troškove koji se odnose na mjere energetske učinkovitosti i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.


Namjera je na osnovi tog poziva, a u suradnji s tijelima koja su u sustavu socijalne skrbi, doći do relevantnih podataka na temelju kojih će Fond definirati uvjete i kriterije javnog poziva za energetsko siromaštvo koji planira objaviti do konca drugog kvartala ove godine.


Izostanak ovogodišnjeg natječaja za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća mnogima je stvorilo probleme jer su, očekujući natječaj, već angažirali majstore, poput mladog bračnog para iz jednog slavonskog sela koji je više od godinu dana zbog proceduralne pogreške čekao odobrenje sufinanciranja iz prošle godine.


– Čekaš to odobrenje, tražiš bilo kakvu informaciju, na kraju dobiješ odbijenicu. U tih godinu dana materijal i majstori dodatno su poskupjeli.


Osim toga, u tom smo vremenu mogli pronaći drugu opciju, u krajnjoj liniji realizirati standardni renovacijski kredit, kaže nam mladi par iz Slavonije i dodaje da mnogi majstori čim čuju da je riječ o energetskoj obnovi, odmah dižu cijene.


Kažu da se mnogi odluče risikirati i krenuti u radove prije odobrenja sredstava, no ako stigne odbijenica – nadrapao si. Na natječaj su se prijavili u ožujku 2024. da bi im odbijenica stigla u siječnju ove godine, a u njoj je navedeno kako je odluka donesena u studenom 2024. godine. Dakle, više od dva mjeseca trajala je samo dostava odluke.


– Odbijenica je stigla zbog proceduralne greške, tvrdili su da nismo priložili jedan dokument, što mi je nevjerojatno za povjerovati jer smo cijelom postupku pristupili maksimalno ozbiljno, svu nam je dokumentaciju pripremio ured ovlaštenog energetskog certifikatora i sve smo više puta provjerili.


Naravno, odmah smo uputili žalbu na koju nam nije odgovoreno u zakonskom roku. Ponovo smo se žalili, da bi na koncu dobili odgovor da je žalba zaprimljena i da se rješavaju kronološkim redom, kažu naši sugovornici.


Otkrivaju nam i jednu teoriju koja se proširila društvenim mrežama, a koja kaže kako nadležni nisu bili spremni za veliki broj prijava, iako je prošle godine na raspolaganju bilo sredstava više nego ikada.


– Vidjeli smo u Facebook grupi da je bilo puno slučajeva poput našeg, da su ljudi odbijeni po principu »fali ti jedan papir«. Sve je to pomalo čudno.


Sto posto sam uvjeren da smo priložili sve potrebne dokumente, a nema nikakvog načina da dokažemo kako se taj jedan dokument »nije učitao«. Ljudi nagađaju da im je naprosto pao sustav, a oni su to zatajili, zaključuju naši sugovornici.


Ogroman interes


Činjenica je da je interes za sufinanciranje energetske obnove kuća prošle godine bio ogroman jer je javni poziv već sljedeći dan bio privremeno zatvoren, kako su izvijestili iz Fonda.


Naime, podneseno je ukupno 11.926 prijava, prva prijava podnesena je prvog dana (13. ožujka) već desetak minuta nakon otvaranja javnog poziva, a posljednja sutradan nešto prije 12 sati.


Iz Fonda su tada poručili da »zbog velikog broja pristiglih prijava, privremeno je zatvoren Javni poziv« te da je »Fond trenutno u fazi ocjenjivanja pristiglih prijava te očekujemo ponovno otvaranje Javnog poziva nakon odbacivanja nepotpunih prijava.«


Zanimljivo je da je najveći broj pristiglih prijava, čak 4.591, bio za sufinanciranje obnovljivih izvora energije, dok je za cjelovitu energetsku obnovu kuća, primjerice, pristiglo 2.238 prijava.


Pritom je gotovo 1.100 prijava bilo iz najvećih gradova Hrvatske, a preostalih 10.827 iz drugih dijelova Hrvatske.


Fond za zaštitu okoliša je za ovu godinu najavio programe financiranja vrijedne ukupno 128 milijuna eura, a financiranje će biti dostupno jedinicama lokalne samouprave, tvrtkama i građanima, u skladu s ciljevima zelene tranzicije.


Građani će ove godine ponovo imati priliku dobiti poticaje za fotonaponske elektrane u obiteljskim kućama ugrađene u 2025. godini, za što je osigurano 10 milijuna eura.


Javni sektor, pak, za sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije može računati na čak 25 milijuna eura. Detaljnije informacije o svakom programu, uključujući uvjete i stope sufinanciranja, bit će dostupne prije same objave natječaja.


Što je energetsko siromaštvo


Iako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstvena i prihvaćena definicija energetskog siromaštva, u različitim dokumentima EU-a najčešće se koristi definicija prema kojoj se »kućanstvo može opisati kao kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ako troškovi za energiju predstavljaju više od 10 posto prihoda kućanstva.«


Do energetskog siromaštva najčešće dovodi kombinacija nekoliko faktora: niskih prihoda, visokih rashoda za energiju i niske energetske učinkovitosti u kućanstvu, objašnjavaju u Društvu za održivi razvoj (DOOR), udruzi koja godinama radi na podizanju svijesti i aktivnostima za smanjenje energetskog siromaštva.


Procjenjuje se da je približno 11 posto stanovništva Europske unije, odnosno 54 milijuna Europljana, pogođeno energetskim siromaštvom ili je izloženo riziku od energetskog siromaštva.