Deset velikih europskih farmaceutskih kompanija pokrenulo je postupak pred Sudom Europske unije zbog Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda kojom se, kroz sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR), na farmaceutsku industriju planira prebaciti financijski trošak pročišćavanja voda. Tvrde kako je riječ o nepravednoj i diskriminirajućoj odredbi koja će ugroziti temelje farmaceutskog sektora i onemogućiti pristup ključnim lijekovima. Osobito bi, upozoravaju, mogli biti pogođeni lijekovi za kardiovaskularne bolesti, karcinom, bakterijske infekcije, dijabetes, upalne bolesti crijeva i epilepsiju, kao i lijekovi za živčani sustav.

Proširena odgovornost

Sporna EU direktiva predviđa da će farmakoindustrija preuzeti veći dio financijskog tereta pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i uklanjanja farmaceutskih ostataka koji nastaju kao rezultat liječenja pacijenata te izlučivanjem lijekova iz organizma.

Takvi ostaci, tvrde proizvođači lijekova, nisu povezani s reguliranim procesima proizvodnje i pročišćavanjem efluenata. Stoga su europski proizvođači lijekova, tvrtke Accord, Adamed, Fresenius Kabi, Insud, Polpharma, Sandoz, STADA, Teva, Viatris i Zentiva uz podršku svoje krovne udruge »Medicines for Europe«, pokrenule postupak pred Sudom EU protiv uvođenja sustava proširene odgovornosti proizvođača u Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

Time se, poručuju, želi uravnotežiti nepravedno, diskriminirajuće i neproporcionalno opterećenje troškovima te očuvati pristup ključnim lijekovima.

Europsku su inicijativu podržale i članice Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge proizvođača lijekova (HUP-UPL), koja pokriva gotovo kompletno hrvatsko tržište generičkih lijekova.

– Direktiva obvezuje proizvođače generičkih lijekova da snose nesrazmjernu glavninu troškova za uklanjanje ostataka iz komunalnih otpadnih voda koje, osim iz farmaceutske i kozmetičke industrije, potječu iz raznih drugih industrijskih ili poljoprivrednih izvora. Sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR), koji bi trebao poticati razvoj ekološki prihvatljivijih proizvoda, zanemaruje da je kod lijekova postupak redizajniranja proizvoda izuzetno složen i često neizvediv bez ugrožavanja njegove učinkovitosti, upozoravaju iz Udruge.

Unatoč tome što čine oko 19 posto ukupne tržišne vrijednosti u EU-u, očekuje se da će industrija generičkih lijekova snositi čak 60 posto troškova ovakvog sustava.

– Ovo ugrožava same temelje farmaceutskog sektora koji ima ključnu ulogu u osiguravanju održivog pristupa lijekovima i stabilnost nacionalnih zdravstvenih sustava, poručuju farmaceuti i upozoravaju da će, ako se taj princip primijeni u praksi, značajan dio portfelja generičkih lijekova koji se proizvode u EU-u postati financijski neodrživ.

Ugroženi opskrbni lanci

Podsjećaju pritom da se financijski udar na njih događa u vrijeme geopolitčkih tenzija koje dodatno ugrožavaju sigurnost globalnih opskrbnih lanaca.

– Enormni troškovi koje nameće Direktiva ugrozit će opskrbu kritičnim lijekovima i za pacijente u Hrvatskoj. Već sada se suočavamo s ozbiljnim izazovima u dostupnosti mnogih lijekova, a ovakva Direktiva dodatno će ugroziti dostupnost terapija u ključnim terapeutskim područjima, ističe Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Direktiva se poziva na procijenjeni trošak pročišćavanja otpadnih voda od 1,18 milijardi eura godišnje, što bi potkopalo ekonomsku održivost brojnih lijekova. No, druge procjene, primjerice one europskih vodoprivrednih poduzeća, govore o iznosu od pet do čak 11 milijardi eura godišnje. Taj golemi trošak doveo bi, tvrde u HUP-u, do vala nestašica generičkih lijekova, s katastrofalnim posljedicama na održivost zdravstvenih sustava u Europi, pa posljedično i u Hrvatskoj, dok će stvarne žrtve biti pacijenti i kvaliteta javnog zdravlja

Hrvatska farmaceutska industrija isporučuje generičke lijekove zdravstvenom sustavu i pacijentima, a sa 68 posto svih lijekova izdanih na recept zauzimaju osam posto zdravstvenog budžeta. Prosječna cijena kutije generičkog lijeka na recept danas iznosi 4,4 eura. Članice HUP-ove udruge lijekova u 2023. godini osigurale su 91 milijun kutija lijekova za hrvatske pacijente. Tvrde kako su im pogoni opremljeni najmodernijim sustavima za pročišćavanje voda i zraka, redovito kontroliraju onečišćenja koja nastaju tijekom proizvodnih procesa, a pod nadzorom su nadležnih institucija i nezavisnih laboratorija.

– Naše članice pomno prate i na najmanju moguću mjeru smanjuju količinu efluenata u vodama koje se ispuštaju na proizvodnim lokacijama te prepoznaju važnost smanjenja utjecaja farmaceutskih proizvoda na okoliš, tvrde.