Vidim da je sada neka rupčaga u proračunu, nije jasno što je to. Možda su to neki obračuni unutar Vlade, ali sad navodno nema novca, nedostaje nekoliko stotina milijuna, fali možda i milijarda i pol eura. Kako je to moguće, zar je netko svjesno išao u takvu politiku izbornih obećanja prije nekoliko mjeseci, znajući da će mu faliti tih 1,5 milijardi eura – tako je priznanje Vlade o potrebi rebalansa državnog budžeta i rezanja projekata po resorima komentirao predsjednik Zoran Milanović.

Dan ranije, ministar financija Marko Primorac poručio je da od ministara traži uštede, ali da je to dio normalnih konzultacija, te da »nismo u banani«. No, unatoč povećanju proračunskih prihoda, i u stavci PDV-a i u stavci poreza na dobit, što je rezultat inflacije i povećane potrošnje, nakon velikih predizbornih isplata novih plaća javnim službenicima i drugih novih rashoda, očito je da se pretjeralo i da sada i dalje nedostaje novca za sve projekte koji su započeli ili su planirani. Podaci o proračunskim prihodima i rashodima za prva tri mjeseca ove godine, koje na svojim stranicama objavljuje Ministarstvo financija, pokazuju da rashodi rastu po puno većim stopama od prihoda, posebice rashodi za zaposlene. Ukupni proračunski prihodi porasli su za 12,9 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, a rashodi za čak 21,6 posto. Ministri stoga moraju početi rezati, pa iz pojedinih ministarstava u medije izlaze informacije o tome čime će ova »politika škara« rezultirati.

Ceste bez sreće

Iz Ministarstva mora i prometa »nacrtali« su medijima da će veliki projekti sad još više kasniti, a to se u prvom redu odnosi na spojnu cestu prema autocesti kod Požege, dionicu Doli – Dubrovnik, ali i famoznu cestu Križišće – Žuta Lokva, koja izgleda ponovo neće imati sreće da se uskoro realizira. Planirani rok bio je do 2030. godine, ali to je sve manje realno. Prema informacijama iz nadležnog resora, samo za podtrasu Križišće – Jadranovo otvaranje ponuda je odgođeno već – šest puta!

To su dionice koje se financiraju baš iz proračuna (ne EU sredstvima i drugim izvorima), a koje su i sada već u manjem zakašnjenju zbog kompliciranih javnih natječaja. HC i HAC raspisali su natječaje čija je težina skoro milijardu eura, ali ponude se tek otvaraju i nema odabranih izvođača. I u sektoru željeznice je slično, pa u resoru upozoravaju da je problem u – lošem projektiranju.

Problemi su i u MORH-u – iako predsjednik Milanović upozorava da se u tom resoru ne smije rezati, odnosno da se nema što rezati »jer vojska skapava«, ministar Ivan Anušić kaže da će tek početi razgovarati s ministrom Primorcem. Iz MORH-a poručuju kako prioriteti sigurno neće doći u pitanje, a to je nabava naoružanja za modernizaciju HV-a, jednako kao što su i plaće povećane, i takve će i ostati.

– To je standardni proces balansiranja proračuna. U pravilu u ovo vrijeme uvijek dolazi do rebalansa kojim se usklađuju potrošnja i potrebe. Mogu reći da uštede na modernizaciji i naoružanju neće biti, to ne dolazi u obzir. Planove koje imamo da dosegnemo 2 posto izdvajanja za obranu 2027. moći ćemo ispuniti i nešto ranije, ali ušede na naoružanju i modernizaicji, o tome ne govorimo, to nije tema sigurno, rekao je jučer Anušić.

U svakom slučaju, zaustavljanjem novih projekata ili novih javnih nabava, smanjit će se i ukupna gospodarstka aktivnost, posebno u sektoru građevine.

Pitanje sezone

Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković smatra da je proračun bio previše ambiciozan te da je to razlog zašto se sporije puni. Podsjeća da najavljeno rezanje 1,56 milijardi eura čini više od 5 posto proračunskog novca i to je, kaže, novac koji je potrošen na rast plaća zaposlenika u javnom sektoru te mirovina.

– Temeljno pitanje je na koji način će se sada novac uštedjeti. Hoće li se rezati opći troškovi ili će neki infrastrukturni projekti biti stavljeni na čekanje. Ukoliko infrastrukturni projekti budu ostali bez svojeg financijskog okvira, to će se odraziti na investicije, a posljedično tome i željeni rast BDP-a od 2,8 posto može biti ugrožen, smatra Vušković, ali dodaje da je dobra vijest da se plaće sigurno neće smanjivati, baš kao ni mirovine zbog socijalnog karakreta proračuna.

– Kako se sada čini, najviše će rezanje rashoda otpasti na gradnju dijelova autocesta prema Dubrovniku i oko Žute Lokve, međutim za sada ne postoji službena informacija oko toga. Ministarstva još pregovaraju, treba dobro snimiti financijske planove, treba vidjeti koji su financijski prioriteti, navodi Vušković.

Pritom upozorava na činjenicu da nam potrošnja raste 14. mjesec zaredom, no proračun se unatoč tome slabije puni zbog čega bi planirani proračunski deficit mogao biti i veći.

– Moguće je da turistička predsezona nije dala očekivani rezultat. Po mnogim parametrima ona neće biti kao prošle godine, premda je za konačnu ocjenu malo rano jer nam vrhunac turističke sezone tek dolazi. Ako smo oko nečega sigurni, to je da se uspješna turistička sezona prepoznaje prema predsezoni. Znate, u ekonomiji je najteže držati dobar rezultat, tzv. keeping score, znajući da je prošle godine sezona bila savršena u svim aspektima turističke potrošnje, podsjeća Vušković.

Habijanac: Rezanja u građevinarstvu neće biti

Predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a Mirko Habijanac smatra da do rezanja u građevinskom sektoru ipak neće doći jer se radi o već ugovorenim poslovima koji imaju svoju dinamiku.

– Ne smatram da će projekti stati jer bi zaustavljanje projekata u građevinarstvu imalo negativan utjecaj na ostale grane privrede. Tržište radne snage u građevinarstvu je prenapeto i ako zbog zaustavljanja radova otpustimo jednog čovjeka, u drugim, povezanim djelatnostima posao će izgubiti tri do pet radnika, kaže Habijanac, dodavši da građevinski sektor stalno otvara nova radna mjesta i stvara novu vrijednost. No, upozorava i da je taj sektor jedan od rijetkih koji ima kolektivni ugovor, a da je takvih ugovora u drugim djelatostima više, kaže, država bi imala više novca od doprinosa za zdravstveni sustav i mirovine. Napomine da se kvalificirane radnike u gotovo svim djelatnostima drži na minimalcu, a ostatak im se isplaćuje na ruke, što rezultira manjim prihodima u proračun.

– Treba nam regulativa države nad kolektivnim ugovorima, no ona to ne čini, preslaba je, a tržišno gospodarstvo ne možemo imati bez kolektivnih ugovora, poručuje Habijanac. Podsjeća da se u EU-u tvrtka ne može uopće javiti na javni natječaj ako nema potvrdu da se plaće isplaćuju prema kolektivnom ugovoru, a tu potvrdu daje sindikat. U veljači je dogovoreno da sindikati u graditeljstvu pomažu Državnom inspektoratu u otkrivanju rada na crno, a suradnja po tom pitanju je, kaže, počela tek u srpnju.