ZURICH – Švicarka je u ponedjeljak ušla u novu eru nakon što je UBS uz posredovanje regulatora i vlade kupio posrnuli Credit Suisse, otvorivši pitanja o narušavanju tržišnog natjecanja i o narušavanju ugleda financijskog sektora na globalnoj razini.

Prema paketu koji su u nedjelju odobrili švicarski regulatori, UBS će za Credit platiti tri milijarde švicarskih franaka (tri milijarde eura) i preuzeti 5,4 milijarde franaka njegovih gubitaka.

Prema podacima švicarke središnje banke, imovina dva sistemski važna zajmodavca na globalnoj razini veća je za 40 posto od švicarskog BDP-a.

Radna mjesta na kocki

Udruga UBS-ovih zaposlenika traži pak da otkazi budu svedeni na „apsolutni minimum”.

„Na kocki su radna mjesta velikog broja zaposlenika”, upozorila je udruga, naglašavajući osjećaj nelagode u Švicarskoj zbog narušenog statusa globalnog financijskoj središta.

Zastupnik švicarske Zelene stranke Gerhard Andrey rekao je da je Credit Suisse “iznimno vidljiva institucija” pa je Švicarska “kao država sada u vrlo teškoj situaciji”.

Neki su pak izrazili zabrinutost zbog dominantnog položaja UBS-a.

Profesor ekonomske povijesti na Sveučilištu u Zürichu Tobias Straumann rekao je da je „zapanjujuće” da vlasti nisu donijele posebne odredbe kako bi osigurale ravnopravno tržišno natjecanje.

Švicarski mediji također su šokirani razvojem događaja.

„Zombija više nema, stiže nam čudovište”, glasio je naslov komentara u uglednom dnevnom listu Neue Zuercher Zeitungu (NZZ), koji često odražava stajališta establišmenta.

„Prije nekoliko mjeseci nitko ne bi pomislio da će Credit Suiss propasti. Međutim, to se nije dogodilo slučajno”, piše komentator NZZ, optužujući banku za aroganciju i ponos.

„Tržišta kapitalizacija švicarske banke iznosila je 2007. godine 100 milijardi švicarskih franaka, od čega je prošli petak ostalo sedam milijardi franaka”, stoji u komentaru.

„Vrijednost je u ogromnoj mjeri uništena, a odgovorni su menadžeri koji su olako potcijenili rizike i nemoćni članovi uprave koji prečesto nisu kontrolirali što se događa”, ističe se.

Tages-Anzeiger govori o “povijesnom skandalu”.

“Savezna vlada, financijski regulator i središnja banka dopustili su da ih UBS ‘odere'”, piše taj list.

“Nova mega banka bit će na dobitku, a porezni obveznici, klijenti i zaposlenici na gubitku”, zaključuje Tages-Anzeiger u uvodniku, prognoziravši gašenje velikog broja radnih mjesta.

Kriza povjerenja

Najmanje dvije velike europske banke analiziraju scenarije domino-efekta u bankovnom sektoru nakon nevolja u SAD-u i Švicarskoj, a posebno se pribojavaju potencijalne krize povjerenja, izjavila su Reutersu dva upućena čelnika.

Posljedice krize povjerenja u Credit Suisse i kolaps dvije američke banke mogli bi utjecati i na financijski sustav u Europi, izjavila su dva direktora odvojeno za Reuters.

Dvije banke interno su raspravljale kada bi se trebala oglasiti Europska središnja banka porukom o otpornosti banaka u eurozoni, posebno njihovih kapitalnih pozicija i likvidnosti, rekli su izvori.

Interne rasprave fokusirale su se mogućnost da ECB istupom još više uznemiri javnost, ako se oglasi prerano, objasnili su.

Ustvrdili su da su njihove banke i sektor dobro kapitalizirani i da im je likvidnost jaka, ali strahuju da će se više zajmodavaca naći na udaru krize povjerenja.

Prošli četvrtak ECB je u priopćenju sa sjednice odbora za monetarnu politiku istaknuo da je bankovni sektor u eurozoni otporan i da su njegove kapitalne i pozicije likvidnosti “snažne”.

U petak sazvan je ipak izvanredni sastanak ECB-ovog odbora za nadzor banaka kako bi “razmijenio mišljenja i dao članovima najnovije informacije o nedavnim događanjima u bankovnom sektoru”, rekao je glasnogovornik Reutersu.

U nedjelju ECB je objavio da će u koordinaciji sa skupinom središnjih banaka pojačati likvidnost u dolarima mehanizmom razmjene valuta kako bi se osiguralo normalno financiranje nakon problema u SAD-u i Švicarskoj.

Kako bi osigurale likvidnost u dolarima, središnje banke SAD-a, eurozone, Japana, Kanade, Švicarske i Britanije nudit će zajmodavcima financiranje s rokom dospijeća od sedam dana svakog dana, a ne jednom tjedno, stoji u priopćenju ECB-a.

Dnevno financiranje bit će bankama dostupno od ponedjeljka 20. ožujka minimalno do kraja travnja kako bi se poduprlo normalno funkcioniranje tržišta i osigurala likvidnost za kreditiranje kompanija i kućanstava, dodaje se u priopćenju.