ZAGREB – Odgovaranjem na pitanja članova saborskog Odbora za pravosuđe, sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner nastavili su predstavljanje svojih programa za izbor budućeg glavnog državnog odvjetnika.

Sudac Turudić je predstavljanje svojeg programa započeo podatkom da je od 778 zamjenika državnih odvjetnika nepopunjeno 181 mjesto, istaknuvši da je ta brojka dio odgovora zašto je pravosuđe sporo i neučinkovito.

”Ističem da 2022. nije zaposlen niti jedan državnoodvjetnički vježbenik. Otuda percepcija javnosti i struke. Percepcija se temelji na osjećajima ispred stvarnih podataka, ali je nedvojbeno loša”, ocijenio je Turudić.

Vesnu Nađ (Socijaldemokrati) zanimalo je podržava li Turudić tzv. bijeli štrajk sudaca ako ne dobiju povećanje plaće. Turudić je rekao kako podržava zahtjeve Udruge hrvatskih sudaca jer se oni zalažu za indeksaciju plaća, ali je istaknuo kako ne podržava štrajk, smatrajući kako to nije primjerno za suce.

Odgovarajući na pitanja Hrvoja Zekanovića (HDS) oko curenja informacija, Turudić je podsjetio da je izmjena zakona u proceduri te da je odlukom Ustavnog suda istraga postala nejavna, a izvidi su ostali tajni. ”Sada se želi sanirati postojeća situacija. Što se tiče izmjene stavka, mislim da je to u redu”, rekao je.

Turudić: Nisam znao u kojem će smjeru Mamić krenuti

Upitan što misli poduzeti po pitanju procesuiranja dokumentiranih ratnih zločina, Turudić je Stipi Mlinariću (DP) odgovorio kako se slaže da nije dovoljno urađeno po tom pitanju. ”Pažljivo ću proučiti sve prijave jer sam senzibiliziran po pitanju ratnih zločina kao i vi”, poručio je Turudić Mlinariću.

Na pitanje Anke Mrak Taritaš (Glas) da izloži svoj kratkoročni plan za poboljšanje pravosuđa, Turudić je ustvrdio da je povjerenje građana ozbiljno narušeno te da postojeće stanje treba čim prije ispraviti. ”Zvuči parolaški, ali nemam suvisliji odgovor”, nadodao je.

Govoreći o motivaciji za mjesto glavnog državnog odvjetnika, Turudić je rekao da je vođen općim dobrom kao motivom za svoju karijeru te da nema financijskih motiva. Uslijedilo je i pitanje Arsena Bauka (SDP) hoće li se Turudić kandidirati kao sudac ili kao političar, s obzirom na njegove ranije političke istupe oko HDZ-a.

”Nikad nisam bio član HDZ-a i moje odluke nikad nisu išle u prilog tome. Kada je HDZ došao na vlast 1990., uključio sam se u pripreme za rat, a sudac sam postao 1. lipnja 1991. Naravno da je HDZ utjecao na to da postanem sudac. Ministar pravosuđa postao sam 1998. u Vladi Zlata Mateše. Ne znam što je sporno u tome da sam određen HDZ-om”, rekao je. Ustvrdio je i da je otporan na sve vrste političkih pritisaka, ”iako dobar dio vas u medijima priča da nije tako”.

Zastupnice Možemo, Uršu Raukar i Sandru Benčić, zanimalo je Turudićevo objašnjenje o njegovom druženju s bjeguncem od hrvatskog pravosuđa Zdravkom Mamićem.

Turudić je odgovorio kako nikad nije tajio da poznaje Mamića više od 30 godina, nadodajući kako nije mogao znati u kojem će smjeru otići. Izjavio je da mu je Mamić poslao božićnu čestitku, na što mu je odgovorio istom mjerom. ”Nisam to trebao? Mislim da je to mentalna higijena”, ocijenio je. Rekao je i da u predmetu Marija Mamića nije utjecao na odluku, već da je tražio da se dostavi cijeli spis, pojasnivši da je to sudačka praksa.

Benčić je podsjetila Turudića kako je priznao da je bivša državna tajnica Josipa Rimac tražila ubrzavanje jednog predmeta i da joj je rekao kako ne može tako intervenirati. ”Rekli ste da se ne sjećate o kojem je slučaju riječ pa vas pitam je li riječ o Bačićevom bratu”, upitala je Benčić.

”Govorio sam istinu. Primio sam je kao predsjednik suda, na njen zahtjev. Prekinuo sam razgovor nakon što sam upitao radi li se o tom predmetu”, odgovorio je Turudić.

Profesoricu zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević zanimalo je Turudićevo pojašnjenje o glasinama da je kao predsjednik zagrebačkog Županijskog suda omalovažavao, vrijeđao i zastrašivao kolege te da se sutkinjama unosio u lice. ”Sami ste rekli da su glasine. Neću komentirati glasine. I ja sam čuo svakakve glasine o vama pa ih ne bi iznosio”, poručio je Turudić.

Na pitanje Nikole Grmoje (Most) hoće li, s obzirom na javno objavljene dokumente i dokaze, imati hrabrosti pokrenuti postupke protiv premijera Andreja Plenkovića i njegovih najbližih suradnika, Turudić je odgovorio kako se za vrijeme njegovog eventualnog mandata nikome neće pakirati, niti će se ikoga čuvati.

Predstavljajući svoj program, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner je podsjetio kako se kandidirao i prije četiri godine, ali da tada nije bilo predstavljanja pred saborskim Odborom.

”Moj program se nije promijenio jer se ni stanje nije promijenio”, rekao je ustvrdivši da postoji kriza u vođenju Državnog odvjetništva te poručio članovima kako moraju izabrati nekoga tko će dostojanstveno, stručno i pošteno predstavljati DORH.

Wagner: DORH ne bi trebao kukati, već se snaći

Daliju Orešković (SSIP) zanimalo je kako će se Wagner nositi s eventualnim opstrukcijama u radu, a odgovorio joj je da su se takve situacije događale u njegovoj 30-godišnjoj karijeri. ”Ako osjete da ste čvrsti, neće vas uvlačiti u neke kombinacije. Znaju oni koga mogu, ali onda nećete dobiti neke predmete ako pretpostave da ste se postavili čvrsto”, kazao je.

Govoreći o stanju u DORH-u, Wagner je ocijenio da ljudi neće dobro raditi ako nisu motivirani. ”Vrlo je važna uloga vođe. Treba unijeti optimizam. DORH nije služba koja treba uvijek kukati. Treba se snaći s onime što imamo”, zaključio je.

Saborski Odbor za pravosuđe je nakon iznošenja njihovih programa, dao podršku svoj četvorici kandidata. Uz Turudića i Wagnera, svoje programe ranije u srijedu predstavili su odvjetnik Mladen Dragičević i zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić.

Riječ je o četvorici kandidata koji su Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) ranije poslali potpune i pravovremene prijave na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, a koje je vijeće proslijedilo Vladi RH.

Ranije je Vlada prihvatila prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika koju će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će naknadno obaviti razgovore sa četiri kandidata za budućeg čelnika Državnog odvjetništva.

Razgovore s kandidatima obavit će uz premijera, potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar financija Marko Primorac.

Prethodno su i ostala dva kandidata odgovarala pred Odborom.

Prva dvojica kandidata za izbor budućeg glavnog državnog odvjetnika, zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić i odvjetnik Mladen Dragičević, predstavili su u srijedu svoje programe i odgovarali na pitanja članova saborskog Odbora za pravosuđe.

Zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić poručio je, iznoseći svoj program za izbor budućeg glavnog državnog odvjetnika, kako nije dobio mig od vladajućih ni u državno odvjetničkim krugovima da se kandidira.

”Želim da za mene glasuju samo oni koji su stvorili predodžbu o meni kao osobi koja će biti samostalna i neovisna”, kazao je Kalabrić nakon što mu je Mostov zastupnik Nikola Grmoja čestitao navodeći da ga je vladajuća većina već izabrala za čelnika Državnog odvjetništva (DORH).

Na pitanje Ružice Vukovac (Most) može li demantirati špekulacije kako je dobio zeleno svjetlo od premijera Andreja Plenkovića zbog povezanosti s ministrom pravosuđa Ivana Malenice, Kalabrić je odgovorio kako nije imao nikakvog kontakta s politikom.

Kalabrić: S ministrom nisam ni kavu popio

”Čini mi se da je premijer rekao da je s troje kandidata razgovarao, a sa četvrtim nije u kontaktu. To sam ja. Ministra nisam poznavao dok nije postao ministar. Nikad s njim ni kavu nisam popio”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje Stjepe Bartulice (DP), treba li aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek dati ostavku zbog propalog vještačenja u slučaju ‘veliki Agrokor’, Kalabrić je uputio protuodgovor ”zamislite da je vještačenje zaključilo da nije počinjeno nikakvo kazneno djelo i državni odvjetnik obustavi postupak pa na isti način prouzroči štetu državi od milijun eura”.

Nikolu Mažara (HDZ) zanimalo je Kalabrićevo viđenje procesa koji se tiču ratnih zločina i nestalih.

Kalabrić je rekao da je svjestan senzibiliziranosti javnosti na ovu temu te da DORH nastoji biti proaktivan u tom dijelu. ”Često mi se događa da žrtva ratnih zločina ne želi svjedočiti protiv počinitelja jer su susjedi”, dodao je.

Sandra Benčić (Možemo) kazala je Kalabriću kako joj se čini da je uspješno neodgovarao na pitanja nego što je odgovarao, osobito u dijelu vezanom za odavanje informacija iz istraga, na što joj je odgovorio kako on nije onaj koji preispituje zakon, nego ga provodi. Dodao je kako je cilj tajnosti postupka da istraga bude učinkovita, ali i da osoba koja je predmet istrage ne bude unaprijed osuđena.

”S druge strane je pravo javnosti da bude obavještena. U tehničkom dijelu je ovaj zakon potpuno nepotreban. Ako on kaže da se ne smije izdavati sadržaj izvidnih radnji, to je suvišno jer su izvidi već tajni”, kazao je dodajući  kako novinar nije dužan otkriti izvor informacija ”niti neće biti doveden u nikakvu situaciju”.

Iznoseći program, Kalabrić je naglasio kako treba ubrzati rad na donošenju Zakona o državnom odvjetništvu kako bi se utjecalo na kvalitetu rada. Ocijenio je da je glavni problem Zakon o državnim vježbenicima i pripravnicima, dodajući kako to nije greška DORH-a nego sustava koji je kreirao takvu situaciju.

Bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pitao je jesu li potrebne optužnice protiv većeg broja ljudi, kao što je to slučaj u aferi Agrokor, a čime se stječe dojam kako sudski proces neće dugo biti okončan.

”Normalno da nisam za njih. Uz ostali posao, DORH će morati voditi računa o uspješnosti i brzini rješavanja predmeta u sudskom dijelu. Nemojte zaboraviti da 4100 ili 4200 predmeta čeka na zakazivanje rasprave. Nismo proizveli brzu i učinkovitu pravdu”, dodao je.

Peđu Grbina (SDP) zanimalo je što bi Kalabrić napravio kako bi Uskok bio funkcionalniji, a zatražio je i mišljenje o situaciji da još uvijek nije imenovan ravnatelj Uskoka.

”Moje poimanje Uskokove uspješnosti svodi se na adekvatan zakonodavni okvir, dostatne ljudske i materijalne resurse, proaktivni pristup, međuinstitucionalnu i efikasnu međunarodnu suradnju”, rekao je Kalabrić, na što ga je Grbin upitao zašto onda to nije naveo u svojem programu.

”Ovo što ste rekli je katastrofa. Vi želite Uskok osloboditi od nadzora nad javnim dužnosnicima koji donose odluke u predmetima građanima. Što će nam onda Uskok? Možemo ga i ukinuti”, ocijenio je Grbin.

Prije Kalabrića, članovima Odbora za pravosuđe program je predstavio odvjetnik Mladen Dragičević kojeg je Karolina Vidović Krišto (OIP) pitala o njegovom odnosu s premijerom.

”Poznajem Andreja Plenkovića 40 godina i čitavu njegovu obitelj, nemam s tim problema. Otkad je na vlasti, izgubio sam većinu poslova pa mi je odmogao”, rekao je.

Stjepo Bartulica je Dragičeviću postavio pitanje bi li dao ostavku da je bio na čelu DORH-a tijekom postupka u slučaju ‘veliki Agrokor’, na što je odvjetnik odgovorio kako je riječ o moralnoj obavezi.

Dragičević: Meni se ne bi dogodio slučaj Agrokor 

”Ako ti padne tako veliki predmet, odlaziš i preuzima zamjenik. Meni se takav slučaj ne bi dogodio jer sam ekonomski nezavisan i to mi je prednost. Svaki novi kandidat ima prednost što može biti samo bolji, ne može biti lošiji”, kazao je.

Predstavljajući program, Dragičević je naglasio kako se u DORH-u previše puta svjedočilo propustima, što se prema njegovom mišljenju više ne bi smjelo događati.

”Kao u slučaju Agrokor, gdje se pravi da se ništa nije dogodilo. Potrošili su se novci. U mojem programu navedena je brza pravda, slučajeve treba brže riješiti. Treba ići u srž, precizno i tako vratiti povjerenje građana”, zaključio je.

Uz Dragičevića i Kalabrića, svoje programe u srijedu će predstaviti sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner.

Riječ je o kandidatima koji su Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) ranije poslali potpune i pravovremene prijave na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, a koje je vijeće proslijedilo Vladi RH.

Ranije je Vlada prihvatila prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika koju će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će naknadno obaviti razgovore sa četiri kandidata za budućeg čelnika Državnog odvjetništva (DORH).

Razgovore s kandidatima obavit će uz premijera potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar financija Marko Primorac.đa