Europske zemlje pronašle su načine za spas event industrije koja je najviše stradala zbog pandemije virusa COVID-19. Što se u Hrvatskoj radi da se spasi event industrija, jedan od pokretača hrvatskog turizma?

Inicijativa koja pokušava spasiti event industriju po prvi put je ujedinila cjelokupni sektor – od organizatora festivala, konferencija, sajmova, klubova, cateringa, vjenčanja, poslovnih događaja, glazbenika, producenata, rental tvrtki, autora i menadžera, kako bi zajedno ukazali na važnost ove industrije.

Naime, event industrija važna je za Hrvatsku ne samo u ekonomskom smislu, već ima i veliki društveni značaj. Poduzetnici iz event industrije podsjećaju kako je pandemija najteže pogodila upravo ovaj sektor. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da je eventima prvima zabranjen ili ograničen rad, a zadnjima će biti dopušten, kažu.

“Na izdisaju smo”

“Jednostavnim rječnikom – event industrija je na izdisaju! Jedino je zaposlenima u ovom sektoru potpuno ukinuto pravo na rad i to već dugih godinu dana. Većina poduzetnika suočava se sa stopostotnim padom prihoda.

I dok se u državama regije, uključujući i Hrvatsku, još uvijek u potpunosti ne prepoznaje ova katastrofa, postoje i dobri primjeri. Primjerice, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Danska, Slovenija i mnoge druge europske države izdvojile su milijarde eura za posebne pakete pomoći”, poručuju iz Inicijative.

Naime, u mnogim europskim državama u posljednjih nekoliko mjeseci kreirani su fondovi pomoći za event industriju kroz “Fond oporavka” kojemu je cilj financijski pomoći ugroženim tvrtkama.

Također, postoje državna financijska jamstva kako bi organizatori mogli početi s pripremama većih manifestacija. U slučaju da manifestacije budu otkazane, poduzetnici imaju pokriveno 70% troškova upravo zbog državnih financijskih jamstava.

“Nitko iz industrije događanja ne želi živjeti od potpora i sjediti doma prekriženih ruku. Mi smo svi naučeni na intenzivan rad i živimo za trenutak kad će oduševljena publika i turisti opet izlaziti s festivala, koncerata, konferencija i sajmova prepuni pozitivnih dojmova, sreće i novih znanja.

Usprkos brojnih sastanaka, inicijativa i pokušaja ukazivanja na ogroman problem u kojem se hrvatska event industrija nalazi već godinu dana, tvrtke koje rade u ovoj branši i kojima je, indirektno, zabranjen rad već godinu dana nisu od Vlade RH dobile niti kune pomoći za opstanak ove ključne grane hrvatskog turizma i kulture.

Ako prođe još jedna sezona bez jasnog plana i potpore Vlade za tvrtke kojima je onemogućen rad, od hrvatske event industrije, festivala, koncerata, konferencija, sajmova – nažalost neće ostati niti “e””, rekao je Berislav Marszalek, koordinator Odbora za event industriju udruge Glas poduzetnika.

U proračun donose 22 milijarde kuna

“Vlada Republike Hrvatske putem “Nacionalnog plana oporavka i otpornosti” trebala bi precizno naciljati pakete pomoći prema onim industrijama i poslovnim subjektima koji su pandemijom najviše izgubili, a tu se na prvom mjestu nalazi event industrija.

Imajući u vidu da event industrija godišnje u hrvatski proračun donosi 22 milijarde kuna te zapošljava preko 17.000 profesionalaca, uvjeren sam da ne postoji vlada koja bi dopustila propast event industrije koja je, osim punjenja proračuna, zaslužna i za stvaranje pozitivnog imidža Hrvatske kao poželjne turističke destinacije u svijetu”, rekao je Adnan Mehmedović, član Odbora za event industriju udruge Glas poduzetnika.

Ljetna sezona nam se približava, a Vlada Republike Hrvatske i Nacionalni stožer civilne zaštite još uvijek nemaju plan za event industriju, upozroavaju.

Također, organizatori događanja i 17.000 zaposlenika u event industriji nemaju nikakve informacije o svojoj budućnosti. Osim organizatora, moramo misliti i na turiste koje potencijalno želimo privući u Hrvatsku, a koji nemaju informaciju o tome hoće li se manifestacije održavati, ističu.

“Za opstanak event industrije, kao jednog od najvažnijih segmenata hrvatskog turizma, a samim time i cjelokupnog gospodarstva, nužno je učiniti sljedeće:

1. Osiguravanje fiksnih troškova svim poslovnim subjektima koji pretežito ostvaruju prihod od javnih okupljanja, koja su zabranjena već godinu dana.

2. Hitno otvaranje redovne i direktne komunikacije između Nacionalnog stožera civilne zaštite i predstavnika event industrije s ciljem donošenja okvirnog plana rada te tempa otvaranja događanja pod sigurnim uvjetima.

3. Osiguravanje financijskih sredstava kroz fond oporavka za industriju događanja i omogućavanje tzv. “Umbrella” zaštitnog programa koji će organizatorima omogućiti da krenu planirati događanja, po uzoru na Austriju i druge države iz Europske unije”, poručuju u ovoj Inicijativi.