Bolest COVID-19 koja je obilježila 2020. godinu, a sasvim sigurno bit će u središtu pozornosti i u godini u koju smo upravo zakoračili, ostavlja kod mnogih koji su je preboljeli dugotrajne zdravstvene probleme i otvara put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje.

Statistika kaže da čak 85 posto pacijenata liječenih od težeg oblika bolesti COVID-19 na odjelima intenzivne njege, te 30 posto onih koji su liječeni ambulantno zbog umjerenog tijeka bolesti, zdravstvene probleme imaju i duže od četiri tjedna nakon negativnog testa na SARS-CoV-2. To stanje dobilo je i svoj službeni naziv – post-COVID sindrom i liječnici očekuju intenzivan porast takvih bolesnika s poteškoćama kao što su jaki umor i iscrpljenost, iscrpljujući kašalj i otežano disanje, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolje, poremećaji spavanja, depresija i gubitak motivacije, kardiološki poremećaji… Neki će ljudi, kažu liječnici, posljedice virusa osjećati cijeli život.

Nova šansa

Ta činjenica, kao i sve ono što se naučilo iz ove pandemije, više nego ikada ukazuje i na nužnost promjene prioriteta u zdravstvenom sustavu. Unatoč modernim visokoučinkovitim terapijskim metodama, učestalost mnogih bolesti poput kardiovaskularnih, respiratornih, metaboličkih, ali i mentalnih je previsoka. COVID-19 sasvim sigurno će utjecati da budu još češće pa, uz prevenciju koja će svakako biti jedan od glavnih prioriteta u budućnosti, sve veću ulogu imat će i rehabilitacija kao važan dio zdravstvene zaštite i vrlo učinkovit alat za održavanje kvalitete života povezanog sa zdravljem. Prilika je to i za lječilišta, odosno zdravstvene ustanove gdje se – osim uobičajenim metodama poput lijekova, operacija ili fizikalnih terapija – liječenje provodi i djelovanjem tzv. prirodnih ljekovitih činitelja (termalnih i mineralnih voda, ljekovitih blata, klimatskih utjecaja, utjecaja mora i primorja).

O tome je i na nedavnoj konferenciji o zdravstvenom turizmu CIHT (Crikvenica International Health Tourism Conference), koju su zajednički organizirali Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera i Turistička zajednica grada Crikvenice, u suradnji s Thalassotherapijom Crikvenica i Termama Selce, govorila Csilla Mezösi, glavna tajnica ESPA-e, Europskog SPA udruženja, krovne organizacije koja predstavlja lječilišta iz dvadeset europskih zemalja, a čiji je član i Hrvatska.

Njezino izlaganje na CIHT-u bilo je naslovljeno vrlo optimistično: »Iskoristite šansu! Zdravlje će biti nova valuta – novi statusni simbol!«, a jedna od glavnih teza je da stiže »nova budućnost turizma«, čija će glavna značajka biti porast potražnje za medicinskim SPA i održivim zdravstvenim resortima.

– Dovoljno je dramatičnih podataka o tome koliko je ljudi kojima je tjednima, pa i mjesecima, potrebna medicinska pomoć nakon što su preboljeli COVID-19. Te se usluge ne mogu pružati u bolnicama koje su preopterećene brigom za one koji se s bolešću još bore. No, i tim je ljudima potrebna medicinska stručnost i tu postaju važna lječilišta čija se djelatnost temelji na korištenju prirodnih ljekovitih činitelja. Lječilišta u Europi imaju dugogodišnje iskustvo u rehabilitaciji i nude veću sigurnost jer se većina mora pridržavati zdravstvenih propisa pa su ona, sasvim sigurno, druga linija obrane u borbi protiv COVID-19 bolesti koja sasvim sigurno može uštedjeti troškove u javnoj zdravstvenoj zaštiti, kaže Csilla Mezösi.
Prema njezinim riječima ključna prednost europskih lječilišta je balneologija, odnosno liječenje pomoću prirodnih ljekovitih činitelja. Europa, smatra, mora iskoristiti priliku i vratiti lječilišta »korijenima«, integrirajući staru tradiciju na kojoj su ona nastala i usredotočujući se ponovo na medicinske kompetencije.

Europski primjeri

Naime, kaže glavna tajnica ESPA-e, mnoga su lječilišta, prilagođavajući se potražnji na tržištu, postala svojevrsni zabavni centri i medicinske kompetencije gurnuli u drugi plan.

– Sada je vrijeme da se to promijeni. Izvorno znanje o iscjeljivanju bez nuspojava ponovo postaje važno i u ponudi wellness usluga veću ulogu moraju opet preuzeti medicinski stručnjaci, koji će ih prilagoditi potrebama novih rizičnih skupina te kreirati ponudu koja će, osim medicinskih usluga, ponuditi sadržaje za opuštanje i punjenje baterija, pojašnjava naša sugovornica te dodaje kako je trenutno teško putovati, ali termalne kupke i rehabilitacijski centri su otvoreni u mnogim zemljama članicama ESPA-e. Uz medicinsko opravdanje, moguće je, kaže, prijeći granice i sada, a nakon drugog vala, kada se nada da ćemo se vratiti u normalan život, takva odredišta koja će nuditi i preventivne i/ili rehabilitacijske programe sasvim sigurno bit će sve traženija za oporavak, odmor i opuštanje.

O iskustvima i rezultatima medicinskih programa u europskim lječilišnim gradovima govorilo se sredinom prosinca i na međunarodnoj online konferenciji koju je ESPA organizirala s vodećom platformom za poslovanje zdravstvenog turizma u Europi, HTI. Sudjelovali su stručnjaci s Islanda, iz Njemačke, Francuske i Slovačke, a Csilla Mezösi kao pozitivan primjer ističe i Češku, gdje je veliko razumijevanje i potporu ovim programima dala i država. Češka lječilišna industrija značajno je, naime, bila pogođena pandemijom COVID-19 bolesti. Gubitak stranih klijenata posebno je zakomplicirao situaciju u zapadno češkoj regiji gdje dolazi oko 90 posto stranih gostiju koji koriste usluge lječilišta. Češka vlada je shvatila tešku situaciju i odobrila poseban program.

– Češka pruža podršku pružateljima spa medicinskih postupaka i kurativnih rehabilitacijskih tretmana za osobe kojima je zdravlje narušeno zbog epidemije koronavirusa, u skladu s pravilima Europske unije o državnoj potpori do ukupnog iznosa od milijardu čeških kruna, odnosno 38 milijuna eura. Mjera izravno nadoknađuje popuste koje pružaju ti objekti korisnicima, i to ne samo češkim državljanima, nego svim građanima Europske unije koji kupe kurativni preventivni boravak od najmanje šest noćenja i pet kurativnih tretmana u češkim lječilištima do kraja 2020. godine. Potpora se daje isključivo ustanovama s posebnim dopuštenjem za pružanje lječilišnih medicinskih postupaka i kurativnih rehabilitacijskih tretmana, pojašnjava naša sugovornica. Prema ovome programu, lječilišta nude klijentima popust u visini od 150 eura za tjedan dana boravka na liječenju, a kasnije podnose zahtjev za povrat novca Ministarstvu za regionalni razvoj. Oko 130 tisuća ljudi već se prijavilo u program, što pokazuje da je ovaj program vrlo dobro prihvaćen.

U Slovačkoj je, na primjer, lječilišna terapija uključena u sustav zdravstvene zaštite i programe rane rehabilitacije, te boravak i liječenje za djecu i neke vrlo ozbiljne kronične bolesti u potpunosti plaćaju osiguravajuće kuće, dok ostalima osiguranje plaća medicinske usluge, a troškove hrane i smještaja pokrivaju sami korisnici usluga.

Hrvatski potencijali

Hrvatska je također zemlja koja ima dugu lječilišnu tradiciju, stručnjake i infrastrukturu i neosporno je da na takvome tržištu ima što ponuditi budući da su se mnoga nekadašnja prirodna lječilišta razvila u rehabilitacijske ustanove sa suvremenom medicinskom opremom i stručnim djelatnicima i postala važne sastavnice zdravstvenog sustava, ali i zdravstvenog (lječilišnog) turizma.

Uz tradiciju, glavna tajnica ESPA-e, ističe kao prednosti naše zemlje i dobru bazu kada je riječ o prirodnim ljekovitim činiteljima, kao i dobru reputaciju u turizmu te hrvatskim ustanovama koje se bave ovim segmentom zdravstveno-turističke ponude savjetuje da iskoriste ovu novu priliku te što prije krenu razvijati novi proizvod za novu rizičnu skupinu.

– Najmanje dva ili tri projekta u Hrvatskoj trebala bi biti usmjerena u ulaganja i promociju, a jedan objekt za svaku rizičnu skupinu bio bi idealan početak, savjetuje Csilla Mezösi.
Izvršna direktorica i suosnivačica HTI platforme Leila Krešić-Jurić, ali i predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK Marcel Medak, ističu također da je sada pravi trenutak da se iskoristi povijesno naslijeđe hrvatskih lječilišta (toplica) te da se, i uz potporu ESPA-e, lobira da se slični programi potpore poput onoga u Češkoj iskoriste i u Hrvatskoj u 2021. godini.

Iako neke lječilišne destinacije na kontinentu možda imaju dužu povijest, tradicija, uz stručnost i pristup medicinskih i turističkih djelatnika, nešto je što Kvarner stavlja na lidersku poziciju u razvoju zdravstvenog turizma ne samo u Hrvatskoj, nego i šire.

Prvi turisti ovdje su i došli – zbog zdravlja. Čisto more, privlačan krajolik, ugodno podneblje, sredinom 19. stoljeća u Opatiju, a zatim u Crikvenicu, na Lošinj i Rab, mamili su aristokraciju iz tada velikih središta ekonomske i političke moći poput Beča, Budimpešte, Graza… Upravo je, na primjer, otok Rab, i to još 1851. godine, bio među prvim mjestima u svijetu u kojima se počela razvijati talasoterapija – kao nova disciplina liječenja medicinskom primjenom različitih prirodnih, fizikalnih, psihofizičkih i psihosomatskih faktora, vezanih uz more i priobalni pojas.

Kvarner kao lider

Vremena kad je na Kvarner dolazila austrijska, mađarska, ali i grčka, švedska, bugarska, ruska i poljska aristokracija pregazilo je doba masovnog turizma nakon Drugog svjetskog rata i sve do unazad petnaestak godina »zdravstveni turizam« kao sintagma gotovo da se i nije koristio. No, potencijali su ostali, a prije desetak godina primorsko-goranska regija ucrtala se na kartu Hrvatske kao »regija zdravlja«, ili kako se to navodi u Strateškom marketinškom planu turizma Kvarnera, regija wellbeinga, odnosno regija »dobrog osjećaja, ugode, zdravlja, pozitivne energije i zadovoljstva«.

A to bi mogao biti ključni kriterij po kojem će u budućnosti ljudi birati odredišta za odmor od sve teže svakodnevice. Svjesni su toga i u primorsko-goranskim specijalnim bolnicama u Opatiji i Crikvenici, kao i u Lječilištu Veli Lošinj, gdje se već razmišlja o ovakvim programima kao jednoj od važnih poluga u oporavku ustanova od krize izazvane pandemijom koja se itekako odrazila i na njihovo poslovanje u 2020. godini. Lječilište Veli Lošinj će, na primjer, nakon 25 godina ponovo imati zaposlenog pulmologa, a počelo je i uređenje ambulante za ovu djelatnost koja će sasvim sigurno imati važnu ulogu u liječenju osoba s post-COVID sindromom.

Naravno da je priča koja se u jednom trenutku pojavila u medijskom prostoru o tome kako SARS-CoV-2 ne može »preživjeti« na cresko-lošinjskom otočju bila još jedna od »fake priča« kojima smo ove godine bili zapljusnuti više nego ikada. Na kraju krajeva, demantirali su to i slučajevi pozitivnih nalaza stanovnika Cresa i Lošinja. No, neosporna je činjenica, dokazana prije više od stotinu godina, da blagotvorna klima toga podneblja, kao uostalom i cijelog Kvarnera, ali i Gorskog kotara, može sasvim sigurno biti djelotvoran čimbenik u oporavku bolesnika s respiratornim, ali i ostalim teškoćama koje se pojavljuju kao posljedica bolesti COVID-19. Upravo zbog toga nije za odbaciti ideja da bi trebalo napraviti ozbiljno istraživanje kojim bi se utvrdilo jesu li i koliko prirodni ljekoviti činitelji toga područja utjecali na tijek bolesti među stanovništvom, kao i na tijek oporavka onih koji su već nakon prvog vala iskoristili mogućnost boravka na kvarnerskim otocima. To bi svakako pomoglo da se dosadašnje, uglavnom fraze o zdravstvenom turizmu, iskoriste kao velika šansa Kvarnera u onome što Csilla Mezösi, predsjednica ESPA-e, naziva »nova budućnost turizma«.

Brza prilagodba izazovima post-COVID vremena

Među prvima u Hrvatskoj su na izazove post-COVID vremena reagirali u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim Toplicama.

– Brzo smo reagirali i prilagodili se situaciji kroz epidemiološki sigurne uvjete za naše pacijente, a sada smo u fazi pripreme ponuda zdravstvenih usluga koje će pridonijeti oporavku domaćih i stranih inozemnih korisnika, čim se stvore uvjeti za to. Pretpostavljamo da će na tržištu biti interesa za više oblika usluga, a jedna od njih je zasigurno oporavak nakon preboljene bolesti COVID-19. Postoje smjernice za rehabilitaciju post-COVID pacijenata koje je izdala Svjetska organizacija za fizioterapiju (WCPT), a baziraju se na vježbama disanja, mobilizaciji respiratorne muskulature i drenažnim položajima. Pristup svakom pacijentu bio bi indivudualan s obzirom na specifičnost virusa, a u tijek oporavka i proces terapija bit će uključen radni terapeut koji ujedno procjenjuje kognitivne sposobnosti pacijenta i prema tome izrađuje individualni plan rehabilitacije, kaže Zorica Capar, voditeljica odjela zdravstvenog turizma u SB Stubičke Toplice, dodajući kao ova ustanova ima kapacitete za provedbu tih programa, ali i prirodne ljekovite činitelje, poput klime i mikroklime, čistog zraka, kao i outdoor segment, odnosno planinarske, pješačke i biciklističke staze i šetnice, kao i uvjete za različite sportsko-rekreativne aktivnosti.

– Trebat će djelovati realativno brzo i stvoriti još poželjniju destinaciju, još kvalitetniju uslugu, biti još dostupniji, pogotovo uzmemo li u obzir činjenicu da će konkurencija na tržištu biti jš veća kako bi se oporavila gospodarstva pojedinih zealja. Najvažnije je kvalitetno povezivanje, suradnja i koordinacija zdravstva, turizma i gospodarstva, udruživanje, umrežavanje i zajedniki angažman svih dionika u ponudi zdravstvenog turizma, zaključuje Zorica Capar.

Svijet kopira europske modele

ESPA je 2018. godine procjenjivala da će do 2020. gdine milijun inozemnih turista putovati u Europu zbog zdravstveno-turističke ponude. Najviše dolazaka očekivalo se iz Kine, ali i iz Rusije, Izraela, SAD-a… Ta predviđanja nisu se, nažalost, ostvarila zbog pandemije i ograničenja koja je ona donijela. No, prema riječima Csille Mezösi, ESPA je i dalje vrlo aktivna na inozemnim tržištima jer ovakav sustav lječilišne medicine i know-how ne postoji na drugim kontinentima. – Diljem svijeta investitori i vlade pokušavaju proučiti europski model lječilišta i primijeniti ga na svome području, od Azije do Južne Amerike. S druge strane, u Europi se počelo nuditi sve manje, unutar zdravstvenih sustava nudili su se lječilištima čak smiješni iznosi za lijekove i tretmane. To je bio razlog da su se lječilišta/toplice više usredotočili na privatne platiše i medicinske usluge više nisu bile toliko cijenjene pa se ponuda počela okretati prema pretežito wellness/relax uslugama. No, sad će doći druga vremena, kaže, zaključujući kako je u svemu vrlo važna i uloga lokalne i regionalne uprave jer su u mnogim zemljama Europske unije toplice u javnom vlasništvu, njima upravljaju općine, gradovi ili regije pa oni koji odlučuju u tim sredinama imaju i presudnu ulogu u njihovom razvoju i moraju shvatiti da takva zdravstveno-turistička ponuda može biti i važan pokretač lokalnog i regionalnog gospodarstva.