BRUXELLES – Povećati javne investicije u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost i provoditi opreznu fiskalnu politiku, dio je preporuka koje je Europska komisija u ponedjeljak uputila Hrvatskoj.

Europska komisija je u ponedjeljak uputila Hrvatskoj tri reformske preporuke za ovu i sljedeću godinu u okviru proljetnog paketa Europskog semestra.

U prvoj preporuci Komisija preporučuje povećanje javnih investicija u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost, korištenjem sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornosti, iz RePowerEu-a i drugih europskih fondova.

U drugoj preporuci traži se provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sukladno zacrtanim etapama i ciljevima. Također se od Hrvatske traži da preda programske dokumente za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027. kako bi se dovršili pregovori s Komisijom i započelo s njihovom provedbom.

U trećoj preporuci traži se diversifikacija i smanjenje uvoza fosilnih goriva, ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije, posebice vjetar, sunce i geotermalne izvore. To uključuje i pojednostavljenje administrativnih postupaka i izdavanje dozvola za male energetske projekte. Preporučuje se nadogradnja sustava za prijenos i distribuciju električne energije te ulaganje u skladištenje električne energije. Također se preporučuje ubrzavanje smanjenja potražnje za energijom poboljšanjem energetske efikasnosti, uglavnom u stambenim zgradama te u smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima za grijanje i promet.

Komisija preporučuje svim zemljama članicama da osiguraju usklađenost tekućih rashoda, uzimaju u obzir privremene i ciljane mjere potpore kućanstvima i poduzećima koji su najosjetljiviji na povećanje cijena energije i pružanja pomoći pomoći ukrajinskim izbjeglicama.

Komisija navodi u proljetnom paketu Europskog semestra da se predviđa rast europskog  gospodarstva, koje pokazuje otpornost, ali da je ruska agresija na Ukrajinu stvorilo novo okruženje, pogoršavajući već postojeće smetnje rastu, za koje se prije očekivalo da će se smiriti. To također predstavlja dodatne izazove za gospodarstva EU-a u vezi sa sigurnošću opskrbe energijom i ovisnošću o ruskim fosilnim gorivima.